Video
Nema građanskog društva ako nema aktivnog građanstva koje se ostvaruje kroz djelovanje civilnog društva, nevladinog sektora, mirovnih i nekih drugih pokreta. Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović. ističe da se građanski aktivizam manifestuje kao nenasilna boba za podizanje svijesti i rješavanje problema.
“Tako da je sasvim prirodno da i u crnogorskom društvu, koje je definisano kao građansko, sa manjkom građanskog identiteta i svijesti ali zasigurno postojećeg, dolazi do te refleksije. Dolazi do te vrste otpora, posebno u situaciji kada se sa najodgovornijih društvenih, političkih adresa, u obraćanju crnogorskim građanima umjesto termina građani, građanke, koriste narode moj ili sa odgovornih adresa koje su dominantno kulturne adrese ili nadležna ministarstva pežurativno se koristi termin građanin, kroz institut građanin”, kazao je Radulović.
Aleksandar Saša Zeković smatra da građanski aktivizam posebno dolazi do izražaja u onim situacijama kada se osjeti kriza određenih vrijednosti.
“Kao što ih danas registrujemo i bilježimo u Crnoj Gori i onda je i dobro što se građanski aktivizam, odnosno građanstvo, pojavljuje, kao jedna vrsta, ja bih rekao, mjere razuma, savjesti društva, kao jedna vrsta opomene, posebno onima koji donose odluke da promijene kurs i da društvo vrate u jedan redovni smjer, koji je u skladu sa ustavnim, demokratskim i civilizacijskim vrijednostima. Mnogo je važno što se događa upravo u ovom periodu zato što se osjeća kriza gotovo na svakom mjestu. Dolazi do narušavanja ne samo međuljudskih odnosa, ne samo međuetničkih, međureligijskih odnosa, dolazi do jedne ozbiljne političke krize”, kazao je aktivista za ljudska prava.
A sve češća spontana okupljanja ljudi na ulicama crnogorskih gradova ohrabrujuća su, smatra član GI ‘21. maj’ Ljubomir Filipović jer, kako kaže, to dokazuje da je protestni aktivizam živ.
“Posebno zadovoljava činjenica da u Crnoj Gori trenutno ljudi ne pristaju tako lako na klasične provokacije na ove pozive za revizionizmom istorije koji su probudili kod jednog dijela građana revolt, kod dobrog dijela građana revolt, čemu je dokaz i poslednji proglas SUBNOR-a”, kazao je Filipović.
A taj posljednji proglas je za samo 24 sata potpisalo gotovo 1.500 građana. To je dokaz da se crnogorsko društvo bori za ustavne vrijednosti, kaže Radulović.
“I kroz sve vrste otpora, nenasilnog, mirnog, građanskog, teži očuvanju osnovnih ustavnih vrijednosti među kojima je svakako i antifašizam, građanstvo i uspostava društva u kome su upravo ove vrijednosti dominantne u odnosu na kolektivističke, populističke, a posebno revizionističke ideje”, dodao je Radulović.
“Osim ovog antifašističkog pokreta koji može biti klica promjena političkih promjena u društvu crnogorskom, vidim da se različite grupacije ljudi okupljaju oko različitih tema koje ih tište i mislim da upravo u tim protestnim okupljanjima političke partije, organizacije, treba da traže teme koje će kandidovati na sledećim izborima”, kazao je Filipović.
Preporučeno
Crna Gora mora se sačuvati i očuvati isključivo kao građansko društvo u kojem svako mišljenje mora biti uvaženo i mora se naći mjesta za svaku različitost, saglasni su sagovornici Dnevnika.
