Video
“Uvjeren sam da će invazija predsjednika Putina na Ukrajinu na kraju biti katastrofa za Rusiju. Na kraju, Rusija će biti slabija, a ne jača pokretanjem ovog rata i odgovaraće za kršenja međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo, na svim nivoima. Mislim da će to postati sve očiglednije u narednim nedjeljama i mjesecima, i nadam se da će poslužiti kao poziv za buđenje liderima na Zapadnom Balkanu. Ako ništa drugo, ovaj sukob bi trebalo da podstakne regionalno pomirenje, reforme upravljanja intenzivnije evroatlantske integracije i pomogne svima u regionu da shvate da su demokratija, vladavina prava protivotrov za rat. Da je Rusija demokratska zemlja, ovaj rat se nikada ne bi dogodio”, kazao je Karpenter za Pobjedu.
Upitan da li se nakon invazije na Ukrajinu može očekivati da Rusija svoje djelovanje nastavi na Balkanu, o čemu su govorili i u Briselu, Karpenter kaže da je teško predvidjeti što će Vladimir Putin sljedeće uraditi.
“Njegov rat protiv Ukrajine predstavlja potpuno odbacivanje evropskog bezbjednosnog poretka zasnovanog na pravilima. Tu bi trebali da zastanemo, jer to znači da se Rusija više ne pridržava osnovnih principa međunarodnog prava. To znači da je Rusija pogazila međunarodno poštovane norme kao što su suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica. Čini se da i na Balkanu Rusija dovodi u pitanje ove principe, npr. podržavajući secesionističku retoriku određenih političara u Bosni i Hercegovini. Zato moramo odlučno odbaciti svaku diskusiju o promjeni granica i zauzeti se za principe sadržane u Helsinškom aktu. To je takođe razlog zašto treba da radimo zajedno na zaustavljanju agresije Ruske Federacije na Ukrajinu i ublažavanju ogromnih humanitarnih patnji unutar Ukrajine, sa kojima građani Zapadnog Balkana mogu lako da se saosjećaju s obzirom na njihovu nedavnu istoriju”, ocijenio je Karpenter.
Na pitanje da li bi i u kojoj mjeri članstvo Crne Gore u NATO moglo spriječiti dalje rusko miješanje u crnogorska pitanja, naš sagovornik pojašnjava da je kao članica NATO Crna Gora obuhvaćena članom pet Vašingtonskog ugovora, koji kaže da se napad na bilo kog saveznika u NATO smatra napadom na sve.
“Ovo dobro funkcioniše i mi trenutno aktivno jačamo naše snage u Evropi kako bismo pokazali tu posvećenost. Trenutno SAD imaju oko 100.000 snaga u Evropi, i veoma napredne sposobnosti. Crnogorci treba da znaju da će SAD braniti svaki pedalj NATO teritorije. Mislim da je takođe od ključnog značaja da budemo oprezni u pogledu ruske taktike miješanja u unutrašnje stvari država. Vidjeli smo ruske pokušaje miješanja u predsjedničke izbore u SAD 2016. i 2020, u francuske izbore 2017. i pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. NATO kao savez radi na tome da svoje članice učini otpornijim i sposobnijim da otkriju i odbiju ove vrste subverzivnih aktivnosti. Crna Gora je bila prvi saveznik Alijanse u koju je upućen NATO kontrahibridni tim za podršku, kako bi pomogao u zaštiti kritične infrastrukture i pripremi za potencijalne sajber napade. Mi ćemo nastaviti da pomažemo u jačanju otpornosti Crne Gore”, istakao je Karpenter.
Govoreći o ulozi NATO i EU u rusko-ukrajinskom ratu, Karpenter kaže da su NATO alijansa i njeni partneri ujedinjeni više nego ikada ranije.
“Naš zajednički cilj je da učinimo sve što možemo da podržimo Ukrajinu, njen narod i njen teritorijalni integritet. Šaljemo jasan signal Moskvi da će nastaviti da plaća visoku cijenu i da je naša posvećenost odbrani naših saveznika čelična. Nastavićemo da podržavamo Ukrajinu u njihovoj borbi za svoju zemlju pružanjem bezbjednosne, ekonomske i humanitarne pomoći i ujedinjavanjem Zapada da Rusiju smatra odgovornom kroz razorne sankcije, diplomatsku izolaciju i druge mjere”, navodi američki ambasador u OEBS-u.
Kada je u pitanju reakcija OEBS-a Karpenter kaže da je ogromna većina država članica ove organizacije osudila ovaj rat, ostavljajući Rusiju i Bjelorusiju potpuno izolovane unutar organizacije.
Preporučeno
“Međutim, OEBS je uglavnom organizacija meke moći i diplomatska platforma, pa su mnoge njene aktivnosti u Ukrajini – kao što su Specijalna posmatračka misija i koordinacija projekta za Ukrajinu – za sada suspendovane. Ipak, OEBS je preduzeo neke važne akcije. Prošle nedjelje smo pokrenuli Moskovski mehanizam, koji će angažovati nezavisne stručnjake da traže dokaze o kršenju humanitarnog prava i mogućim ratnim zločinima. U stvari, ključno je dokumentovati takva kršenja i dostaviti nalaze odgovarajućim međunarodnim institucijama, uključujući Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud. OEBS je takođe neprestano pozivao na prekid vatre i humanitarni pristup, ali na kraju Rusija mora da pristane da položi oružje i dozvoli takav pristup”, zaključio je Karpenter.
