Video
“Ono što je isto tako važan aspekt ovog problema je da naš obrazovni sistem mora da bude otvoren za ove sadržaje, s obzirom da mladi ljudi koji odrastaju u Crnoj Gori moraju znati šta se devedesetih godina dogodilo i ko je napravio sve to što je napravio. Nužno je preuzeti političku i etičku odgovornost”, kazala je Dabižinović.
Nespremnost institucija da preuzmu odgovornost, kaže ona, pokazatelj je dubokih problema i odraz izostanka političke i moralne volje da se društvo suoči sa nedavnom prošlošću.
“Oduzimanje nagrade Risto Ratković osobi koja je pravosnažno presuđena za ratne zločine bio bi znak da Crna Gora pravi tu granicu, da prepoznaje zločin, da neće relativizovati ni u književnosti, ni u politici, ni u društvu. Bilo bi jako važno da se nagrada oduzme Radovanu Karadžiću, u ime svih nas, u ime društva, u ime države, mira, nenasilja i mira u regionu”, rekla je Dabižinović.
Podsjeća da još od devedesetih crnogorske institucije ne mogu da se otrgnu od ideološke matrice i da prestanu da vrše uticaj na vrijednost.
“Vrijednost Trinaestojulske nagrade je poznata, to ne trebamo govoriti. Za Trinaestojulsku nagradu trebalo bi da je procijenjeno u profesionalnom, ljudskom i u svakom drugom smislu autoritet osobe, na osnovu onoga šta je ona radila. To je nešto što je neupitno. Ovdje se vidi da ideologija devedesetih i ta ideološka matrica i dan danas utiče na rad institucija, na rad žirija, na kompletan naš svakodnevni život. Tako da je u pitanju svakako namjera da se nekako ponište i ti etički i profesionalni, antifašistički principi. Imamo ovaj program revizionizma, ovo su zapravo sve primjeri kako revizionizam radi na terenu”, istakla je Dabižinović.
Komentarišući to što se portal Borba našao u top 10 negatora genocida u Srebrenici, kaže da su mediji još devedesetih bili pokretači pravljenja lica neprijatelja i društvo je već tada bilo mobilno, pa je, kako kaže, bilo moguće izvršiti sve što se dogodilo devedesetih.
“Država koja pretenduje da bude jedno demokratsko društvo ne bi smjela da dozvoli negaciju utvrđenih činjenica, kao što je genocid u Srebrenici. Ako se ovo negira onda je to normalizacija zločina, relativizacija istine i retraumatizacija žrtava. Ima nekoliko jako važnih stvari zbog čega ovo ne bi smjelo da se dešava, a to je ovakve prakse ugrožavaju proces pomirenja u regionu, jačaju kulture nekažnjivosti i revizionizma. Institucije u Crnoj Gori gube kredibilitet, one nijesu imali neki strašno značajan kredibilitet, a ipak se moglo govoriti posljednjih godina da neke institucije zapravo i mogu da se predstave makar sa elementarnim kredibilitetom. Međutim, ovako negiranje genocida zapravo proizvodi veliku štetu, kako nama u Crnoj Gori, tako i u regionu”, naglasila je Dabižinović.
Podsjeća da su nevladine organizacije tražile da se 11.jul proglasi Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, država to nije učinila, što pokazuje, da žrtve nijesu u fokusu državnih politika i pokazuje da država izbjegava, da se odredi prema zločinima koji su, kako podsjeća, pravosnažno presuđeni.
“Postoji taj kontinuitet politika koje se vode od devedesetih, to je danas 2025. godine porazna činjenica”, rekla je Dabižinović.
Poručuje da sistem zaštiti društvo od normalizacije ratnih zločina i nacionalističke ideologije, da bi se mogli povezati, kako kaže, na drugačiji i zdraviji način.
Preporučeno
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
