Video
Iako je Crna Gora ničim izazvana predala dva amandmana na tekst Rezolucije o Srebrenici, kojim je čini se htjela više da udovolji predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, negoli da suštinski utiče na tekst Rezolucije, pritisak zvaničnog Beograda nije prestao, čak šta više krenule su i salve uvreda na račun zvanične Podgorice.
Vučić se nakon dolaska u Njujork obratio novinarima i osuo paljbu ponajviše po Crnoj Gori, kazavši da mu je ” odvratna igra” sa crnogorskim amandmanima na Prijedlog rezolucije UN o genocidu u Srebrenici.
“Za mene je bila odvratna igra oko amandmana i cijela istina sa kim su oni pregovarani. Riječ je o prljavoj igri koja je trebalo Srbiji da zapuši usta, a u stvari je samo perfidni trik”, ocijenio je Vučić.
“Crna Gora je podnijela amandmane, neko lupetanje oko jedinstva u različitosti tek da nešto uljepša i zamaskira, koji su dobrim dijelom prihvaćeni. To je svakome jasno. Neka oni rade svoj posao, a najjadnije to što kažu da se mi iživljamo na nekom. Pogledajte tu dozu bezobzirnosti njihovih medija, nije Srbija priznala nezavisnost Pljevalja, Herceg Novog, Rožaja, Plava i Gusinja – nekih 13,5 odsto teritorije Crne Gore. Nije Srbija narušila teritorijni integritet Crne Gore i povelju UN, već Crna Gora Srbiji. Nije Srbija donijela rezoluciju o tome kako je Crna Gora učestvovala u agresiji na Dubrovnik, već Crna Gora donosi rezoluciji u genocidu koji su počinili Srbi”, dodao je Vučić.
Na ovakve uvrede kao i na prethodne provokacije Beograda reakcije zvanične Podgorice je po ko zna koji put bila blaga.
“Vučić je prije nekoliko dana bio u Crnoj Gori, tada je upoznat sa amandmanima. I nije na taj način tada komentarisao, nego je kazao da Srbija neće govoriti Crnoj Gori kako da glasa. To su nesrećne formulacije i teško da mogu biti pozdravljene iz Crne Gore”, kazao je ministar vanjskih poslova Filip Ivanović za TVCG.
Od ostalih zvaničnika niko se nije oglašavao, ostavljajući prostor da Vučić nastavlja da pritiska.
Tako je preko svojih satelita i grupe NVO juče u Podgorici organizovan skup kao vid protesta protiv Rezolucije o Srebrenici.
Nekoliko stotina građana se okupilo ispred Vlade tražeći da Vlada povuče podršku Rezoluciji uz ”prijetnje” da će se ponovo okupiti, ako to ne učini.
„Cilj je da nas predstave genocidnim narodom. Srbi to neće dozvoliti. Ako se rezolucija izglasa doći ćemo u većem broju. Mi nismo genocidan narod, mi nismo narod koji je nekome učinio nažao. Predlaganje međunarodne rezoulcije je nemoralan čin predlagača. Usvajanje ovakvih rezolucija može da provocira nove sukobe na Balkanu. Nama nije jasno da li naši, tj. ljudi koje smo doveli na vlast ne vide da će isprovocirati nove sukobe“, rekao je predsjednik NVO “Miholjski zbor”, Zdravko Nišavić.
Osim grupe NVO prijetnje po VLadu javno je iznio i predsjednik DNP Milan KNežević koji je rekao da Vladu koja podrži Rezoluciju o Srebrenici teško da može da podrži.
On je u razgovoru za srpske medije poručio kako Vlada ne može opstati bez podrške onih partija koje su bile u nekadašnjem bloku za zajedničku državu.
“Saopštio sam premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko Crna Gora podrži rezoluciju o genocidu u Srebrenici”, kazao je Knežević.
Osim Kneževića Rezoluciji se otvoreno protivi i predsjednik SKupštine Andrija Mandić koji je rekao da je premijeru Milojku Spajiću poručio da se politički blok kome pripada protivi rezoluciji o Srebrenici jer podrška usvajanju nije dobar izbor, ali da pošto nemaju ministre u vladi, o takvoj odluci ne mogu glasati.
AMANDMANI CRNE GORE I FINALNI TEKST REZOLUCIJE
Dva amandamana Crne Gore na tekst predloga Rezolucije o genocidu u Srebrenici uvrštena su, nakon usaglašavanja i izmjena, ali u preambulu predloga, što znači da ne predstavljaju sastavni dio dokumenta. Primjetno je i da se u konačnoj verziji ne pominje Dejton, koji se nalazio u drugom amandmanu.
Amandmani glase:
- Ponavljajući da je krivična odgovornost pod međunarodnim pravom individualizovana i ne može biti pripisana nijednoj etničkoj ili vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini
- Ponavljajući nepokolebljivu posvećenost očuvanju stabilnosti i njegovanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini
U nastavku pročitajte finalni usaglašeni tekst spomenute Rezolucije:
Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.
Napominjući da je procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao i Međunarodni rezidentni mehanizam za kaznene sudove, i dalje od središnje važnosti za proces nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te za obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, te priznajući da je snažna regionalna saradnja između nacionalnih tužilaštava ključna u podsticanju mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regiji,
Ponavljajući nepokolebljivu predanost održavanju stabilnosti i podsticanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini.
Napominjući da će se 2025. godine obilježiti trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8372 života, hiljade raseljenih i obitelji i zajednice razorene,
Odlučuje 11. juli odrediti Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;
Osuđuje bez zadrške svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i putem svojih obrazovnih sistema, razvojem odgovarajućih programa, takođe u sjećanje, prema sprječavanju poricanja i iskrivljavanja te pojave genocida u budućnosti;
Takođe osuđuje bez zadrške radnje kojima se veličaju oni koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
Naglašava važnost završetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojnog pokopa, te poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji još nisu izvedeni pred lice pravde;
Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema potrebi, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;
Moli glavnog sekretara da uspostavi program za informiranje pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, započinjući svoje aktivnosti pripremama za tridesetu godišnjicu 2025. godine, a takođe moli glavnog sekretara da ovu rezoluciju stavi na znanje svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih nacija i organizacijama civilnog društva radi odgovarajućeg obilježavanja;
Preporučeno
Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne činioce, da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen i čast žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja svijesti javnosti.
