Video
Stiče se utisak da su odnosi između Crne Gore i Srbije možda i na najnižoj tački od proglašenja crnogorske nezavisnosti prije 14 godina. Da li je to po vašem mišljenju tako i ako jeste šta je razlog za takvo stanje odnosa?
– Konstantno miješanje Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, koje je ponovo postalo evidentno, posebno nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, dovodi do toga da naši odnosi nijesu onakvi kakvi bi trebalo da budu između, kako se stalno u Srbiji ističe, „bratskih naroda“. Retorika koja se protiv Crne Gore koristi je dobro poznata i imala je, u ne tako davnoj prošlosti, teške posljedice po čitav region i po samu Srbiju. Ona svjedoči da je zvanični Beograd u odnosima sa Crnom Gorom suštinski prihvatio platformu nacionalističkih krugova kao svoju. Nije isključeno da je jedan od razloga ovakve retorike i kampanje i mobilizacija biračkog tijela u susret skorim izborima, ali se to ne može prihvatiti kao opravdanje.
Imajući sve u vidu, moram, nažalost, da se saglasim sa konstatacijom da su odnosi između dvije države na najnižoj tački od proglašenja nezavisnosti 2006. godine. Što se nas tiče, u regionu se dobro zna da su dobrosusjedski odnosi jedan od prioriteta vanjske politike Crne Gore. Samim tim, Crna Gora je uvijek težila, i danas teži dobrosusjedskim odnosima sa Srbijom, kakve imamo i sa ostalim zemljama u okruženju. Ali, ne po cijenu prihvatanja paternalističkog odnosa koji direktno zadire u političke prilike u našoj zemlji.
Da li je hapšenje vladike Joanikija i sveštenika i zadržavanje u pritvoru 72 sata bilo neophodno? Čuli su se prigovori da je bilo još kršenja zabrane okupljanja zbog pandemije na koje se navodno nije reagovalo.
– To je bila odluka pravosudnih organa, i koliko se moglo vidjeti, po istom aršinu kao prema mnogim drugim građanima Crne Gore koji se tokom lockdown-a nijesu pridržavali epidemioloških mjera. Mi smo, upravo pravovremenom i rigoroznom primjenom ovih mjera i zavidnom disciplinom građana, uspjeli da se izborimo sa pandemijom kovid 19 i postanemo prva „corona-free“ destinacija u Evropi. Prilikom uvođenja epidemioloških mjera, Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti nije pravilo razliku među građanima ni po jednoj osnovi, pa su se one odnosile i na sve naše vjerske zajednice.
Država, međutim, nije djelovala samo represivno nego smo, kako se epidemiološka situacija mijenjala, razgovarali sa vjerskim poglavarima o načinu organizovanja religijskih događaja tokom pandemije. Tako je dogovor uspostavljen i sa SPC, ali je on, u konkretnom slučaju, na grub način prekršen i nadležni organi su reagovali, u potpunosti poštujući propisane zakonske procedure, što je, konačno, i sam vladika Joanikije potvrdio. Mi bismo voljeli da se ova situacija mogla izbjeći, ali u borbi za zaštitu javnog zdravlja država mora ostati dosljedna u primjeni neophodnih mjera. Sada se postepeno sa ovim mjerama popušta, ali ne naglo i odjednom.
Da li će dijalog između Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske SPC o Zakonu o slobodi veroispovijesti biti nastavljen?
– Vlada Crne Gore je čvrsto opredijeljena za dijalog sa MCP, jer smatramo da je to najbolje rješenje za izlaz iz sadašnje situacije u vezi sa primjenom Zakona o slobodi vjeroispovjesti. Dijalog ekspertskih timova Vlade Crne Gore i MCP je uspostavljen prije epidemije i nastaviće se čim se za to steknu uslovi, pretpostavljam uskoro.
Nedavno je srpski patrijarh Irinej kazao da je plan Crne Gore da u njoj za 10 godina više ne bude Srba. Kako vi tumačite tu izjavu?
– Nažalost, to nije prva ni jedina izjava patrijarha Irineja takve sadržine. On je to činio i prije usvajanja Zakona o slobodi vjeroisposvjesti i uvjerenja. Da je došla od strane nekog drugoga, ova izjava ne bi ni zavrjeđivala neki komentar. S obzirom da dolazi od strane srpskog patrijarha, i da smo, pri tome, svjedoci mnogo gorih izjava, koje na račun Crne Gore dolaze od strane visokog crkvenog velikodostojnika – gdje dešavanja u Crnoj Gori upoređuje sa periodom Otomanske vlasti, a odnos prema SPC karakteriše da je gori od onoga kojeg je imala za vrijeme NDH – mora se ukazati na zlokobni karakter ovakvih izjava. One su okrenute ka izazivanju podjela ili čak mržnje među građanima Crne Gore.
Patrijarh srpski, takođe je, nedavno izjavio da se „…u Crnoj Gori stvara nova, crnogorska nacija…“ Prvi čovjek SPC, u dvadesetoj godini 21. vijeka, pored živih Crnogoraca, koji nijesu fantomi nego živi ljudi i čine relativnu većinu stanovnika jedne suverene zemlje, i dalje odbija da prihvati činjenicu da postoji crnogorska nacija!? Ali, za nas u Crnoj Gori, ovo nije iznenađenje. SPC pripada onom dijelu srpske političke, kulturne i vjerske elite, čiji negatorski stav prema crnogorskoj naciji traje više od jednog vijeka i oličen je u tezi da je ona izmišljena i vještačka, da je „komunistički proizvod“, da sad ne citiram druge uvredljive termine koje velikodostojnici crkve prema nacionalnim Crnogorcima, inače, često koriste. Crna Gora je građanska država i tvrdnje o ugroženosti srpskog naroda u našoj zemlji neće naići na plodno tle, niti će ugroziti njenu stabilnost, multietičnost i multikulturalnost, na koje smo veoma ponosni.
Da li ste u kontaktu sa vašim srpskim kolegom Ivicom Dačićem?
– Od početka pandemije korona-virusa nijesmo se mogli vidjeti na multilateralnim forumima, ali smo učestvovali na nekoliko video-konferencija, koje su bile posvećene regionalnim pitanjima i saradnji sa EU.
Crna Gora, baš kao i Srbija, prema izvještaju Fridom hausa, više nije „delimično konsolidovana demokratija“ već ima „hibridni režim“, gdje je „država zarobljena“, vlast zloupotrijebljena i primjenjuju se „taktike strahovlade“. Vaš komentar?
– Freedom House je prestižni think tank čije izvještaje pratimo i analiziramo sa punom pažnjom. Kao punopravna članica NATO i lider u procesu evropskih integracija u regionu uvjereni smo da smo ostvarili bolje rezultate nego što je to prikazano u pojedinim segmentima Izvještaja FH. Svakako ćemo veoma ozbiljno pristupiti nalazima koji nijesu zavrijedili očekivanu ocjenu. Ostaje, ipak, da pričekamo Izvještaj Evropske komisije, koji će, vjerujemo dati precizniju i sveobuhvatniju sliku progresa u unutrašnjim reformama. Inače, metodologija Freedom House-a počiva na prevođenju socijalnih činjenica u numeričke ocjene. Ovaj pristup ima svoje prednosti, ali i ograničenja. Sve se zasniva na razlikama malih brojeva.
Da je „đavo u detaljima“ može se vidjeti i po tome što je srednja ocjena za Crnu Goru ove godine iznosila 3.86, a granična vrijednost je 4.00. Jedine dvije oblasti u kojima je u ovogodišnjem Izvještaju FH za Crnu Goru zabilježen pad za 0.25 indeksnih poena su – pravosudni okvir i nezavisnost sudstva i korupcija. Da je samo u jednoj od ove dvije oblasti zadržan prošlogodišnji rejting, to bi značilo 0.25 poena više i Crna Gora bi se sa 4.11 indeksnih poena našla u grupi od 11 konsolidovanih i polukonsolidovanih postkomunističkih demokratija. I to kao jedina nečlanica EU. U pitanju su nijanse za koje je pitanje da li su uhvatljive numeričkim ocjenjivanjem. Mislim da je slična situacija i sa ovogodišnjim izvještajem FH za Srbiju.
Crna Gora je zvanično proglašena za prvu evropsku „corona free destinaciju“. Koliko će to biti impuls za ovogodišnju turističku sezonu?
– To što smo prva zemlja u Evropi bez korone predstavlja određenu šansu da od turističke sezone izvučemo najviše što je moguće u datim okolnostima. U tom cilju, sve nadležne institucije i ugostitelji su u potpunosti posvećeni pripremi sezone, ali je jasno da će puno toga zavisiti od situacije u našem regionu i u Evropi, odakle u Crnu Goru dolazi najveći broj turista.
Preporučeno
Svi koji budu željeli da dođu su, kao i uvijek, dobrodošli, s tim što su granice Crne Gore otvorene za sve zemlje koje imaju manje od 25 aktivnih slučajeva kovida-19 na sto hiljada stanovnika. Vjerujem da će ova proporcija u narednih par nedjelja biti uspostavljena i u Srbiji i da će time biti završene političke interpretacije jedne par excellence zdravstvene mjere koja je logičan i odgovoran nastavak dosadašnje uspješne borbe sa epidemijom u Crnoj Gori.
