Video
Upravo to skupštinsko tijelo treba da dovrši konsultativno saslušanje kandidata za izbor sudija Ustavnog suda, koji od 13. septembra nema kvorum zbog odlaska u penziju sudije Miodraga Iličkovića i činjenice da su zahvaljujući političkim i partijskim opstrukcijama četiri prethodna konkursa za izbor sudije pala u vodu, a sud je sada sveden na tri člana, umjesto sedam koliko bi trebalo da ima.
Bez dometa
U protivnom, ta sudska instanca „koja sudi ostalim granama vlasti“ imala bi, na osnovu potencijalne konkretne inicijative, priliku da procijeni da li je predsjednik države Milo Đukanović prekršio Ustav time što je pokrenuo inicijativu za skraćenje mandata parlamenta, nakon što je odbio da Lekiću pruži šansu da formira novu vladu. Odnosno da li stoje argumenti Đukanovića da, zbog odbijanja obaveznih konsultacija sa njim, nije mogao jasno zaključiti da verbalno najavljena podrška novom mandataru ima uopšte realno uporište u dogovoru lidera partija koji tokom pregovora nijesu ni prestajali da se intenzivno prepucavaju u javnosti.
Na prozivku poslanika Demokrata Vladimira Martinovića da su zatezanjem sa potpisivanjem zajedničke podrške Lekiću i stalnim ispostavljanjem dodatnih uslova u pregovorima stranaka koje su imale većinu nakon 20. avgusta 2020. godine, omogućili Đukanoviću „vanustavni manevar“, Suada Zoronjić iz pokreta Ura navela je da su upravo Demokrate glasanjem za obaranje 43. Vlade „vratile mehanizam odlučivanja“ u ruke predsjedniku države Milu Đukanoviću.
Oštro je reagovao Martinović.
– Ako izuzmemo ovo da je Đukanović mogao da mandat da na osnovu Ustava, onaj ko mu je pomogao u vratolomiji je pokret Ura i njegovi poslanici koji nijesu htjeli da stave potpise, iako su vas kumili i molili da to uradite, a onda ste odlučili da peglate štetu dan kasnije. Princip potpisa je uveo lider vaš prije dvije godine, da bi ovog 15. septembra kazao da je zamka stavljanje potpisa – naveo je Martinović.
Zoronjić je ponovila da se Ura drži Ustava koji, kako je kazala, nigdje ne predviđa da su potpisi formalni 41 poslanika obavezni.
Neodbranjivo se ne može odbraniti. Vladu ne može srušiti onaj ko nije inicirao smjenu. Inicijativu je podnio DPS. Ko je sa DPS srušio vladu, to se vi vidite. Demokrate ne mogu pobjeći od te odgovornosti i zato nama prebacujete odgovornost za potpise – kazala je Zoronjić.
Jovanka Laličić iz DPS-a konstatovala je da su potvrdili kakav im je bio dogovor oko mandatara, a dodatno ih je „pomirio“ njen kolega iz stranke Luiđ Škrelja.
– Nakon današnje priče, Đukanović, potvrdilo se, nije imao kome da da mandat. Ustav ne poznaje naknadnu pamet i političke egzibicije. On poznaje rokove, koji nijesu ispoštovani. Ustav ne predviđa potpise, ali ni dopisivanje sa predsjednikom države, nego se ide kod predsjednika na razgovor da ga uvjerite da ima mandatar podršku. Potpisi dan kasnije pokazuju potvrdu sopstvene greške što nijeste uradili na vrijeme – kazao je Škrelja.
Izbori i dileme
Polemika u Ustavnom odboru i razvoj političke situacije odrazio se i na pitanja koja su upućena jučerašnjim kandidatima za sudijsku funkciju, koje je interesovalo da li se nalazimo u „ustavnoj situaciji“, odnosno da li se od istog saziva parlamenta može formirati više vlada bez izbornog procesa.
Sulejman Guči, advokat i nekadašnji sudija, odgovorio je na pitanja članova Odbora precizirajući da Ustav u članu 92 precizira da se Skupština može raspuštiti u roku od 90 dana ako mandatar ne sastavi vladu kada predsjednik prvi put da mandat.
On je kazao da nedoumice postoje zbog činjenice da zakoni o vladi i parlamentu ne postoje. Napravio je paralelu sa sličnim pravnim situacijama u Evropi i u regionu, poput Rumunije, Austrije, Italije…
Komentarišući činjenicu da u slučaju žalbi na tok predstojećeg izbornog procesa nema Ustavnog suda koji daje zadnju riječ jesu li izbori bili regularni, Guči je istakao da je to dodatan razlog da Skupština konačno izabere i kompletira sud i da se pri tome izbor bazira na stručnim referencama, a ne političkim očekivanjima.
Prema ocjeni kandidatkinje Dragane Đuranović, koja je tri decenije provela u pravosuđu, a do prije dvije godine bila zaštitnik imovinskih odnosa države, sudije koji se biraju prvenstveno treba da odlikuje nepristrasnost i osjećaj za pravdu i pravičnost.
Ona je pojasnila da su se nakon prethodnog konsultativnog saslušanja u javnosti potegle nedoumice zbog činjenice da se kandidovala za sudiju iako je od 2017. godine član DPS.
– Htjela sam da ukažem da nečija nezavisnost, nepristrasnost, ne zavisi od toga kakav stav ima prema bilo kojoj političkoj partiji. Svi smo mi birači koji glasaju, i svi se opredjeljujemo u kabini za nekog. Svoje članstvo u ovom trenutku mi zakon ne zabranjuje. Ali ću svoje članstvo zamrznuti ako budem izabrana- kazala je Đuranović.
Ona je naglasila da čovjek koji ima lični, moralni i profesionalni integritet ne može bilo kakvo partijsku pripadnost da pretpostavi svojoj profesionalnoj obavezi.
Naglasila je potrebu da u Ustavni sud budu birani i praktičari koji poznaju sudnicu, ali i oni koji su teoretičari, kako bi odluke bile adekvatno uobličene i imale pravi domet.
Ustavni odbor nastavlja rad danas, a saslušaće samo kandidatkinju Snežanu Jonicu. Ona će biti deveta od ukupno 19 koji su ispunili uslove javnog poziva.
Ustavni sud mora imati proaktivnu ulogu u sistemu
Kandidatkinja Dragana Đuranović istakla je značaj adekvatnog odnosa i saradnje Skupštine i Ustavnog suda u ostvarivanju glavnog cilja – da akti koji se usvajaju i zakoni budu u skladu sa Ustavom.
– U tom smislu Ustavni sud mora imati proaktivnu ulogu. On ne može da naredi bilo što Skupštini, i ne treba, ali može djelovati preventivno kako ne bi dolazilo do situacije da neka rješenja proizvedu haos u praksi, čije posljedice se kasnije ne mogu tek tako izbrisati naknadnim odlukama suda.
Na pitanje Kordić da ukaže na pitanje djelotvornosti pravne žalbe u domaćem poretku i odnosu Ustavnog i Vrhovnog suda, Đuranović je kazala da sudovi i te instance su odvojene, sa propisanim nadležnostima.
Vrhovni sud je najviši sud u zemlji, a Ustavni ima sasvim drugu obavezu da zaštiti neko ljudsko pravo Ustavom garantovano.
-Ako Ustavni sud odluči da je neka žalba opavdana i donese odluke da se otkloni povreda, to automatski ne znači da Vrhovni sud treba da preinači sudsku odluku. On treba da otkloni povredu, ali od mnogo stvari zavisi sama presuda, tako da te stvari ne treba miješati – pojasnila je ona situaciju u kojoj postoji percepcija surevnjivosti između ove dvije istance.
Sulejman Guči je apostrofirao kao nedopustivu situaciju u kojoj Ustavni sud nikad nije pratio izvršavanje odluka Ustavnog suda.
Preporučeno
– Nikada u dosadašnjoj praksi sud nije odredio rok niti sproveo kontrolu prema kojoj bi neki organ trebalo da ga obavijesti da li je primijenio odluku suda – naveo je on.
