Video
„Članstvo u Evropskoj uniji može značajno doprinijeti snažnijoj zaštiti prava nacionalnih manjina i drugih ranjivih grupa, ali važno je naglasiti da se napredak ne dešava automatski samim pristupanjem“, kazao je Đeka za Portal ETV.
Ministar ističe da se napredak gradi već tokom pregovaračkog procesa, kroz usklađivanje zakonodavstva, jačanje institucija i dosljednu primjenu propisa u praksi.
Crna Gora je u tom pravcu nastavila da unapređuje pravni i institucionalni okvir. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je u prethodnom periodu intenzivno radilo na zakonima koji uređuju zaštitu jednakosti i zabranu diskriminacije, rodnu ravnopravnost i položaj Zaštitnika/ce ljudskih prava i sloboda. Usvajanje ovih propisa predstavlja važan korak, ali njihov puni značaj zavisi od toga koliko će se djelotvorno sprovoditi, koliko će građani/ke biti informisani o svojim pravima i koliko će institucije odgovorno postupati po prijavama i preporukama.
Govoreći o tome šta evropski standardi treba da znače za pripadnike manjinskih zajednica, Đeka naglašava da je važno obezbijediti njihovo puno učešće u društvu.
„Za pripadnike manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, evropski standardi treba da znače ne samo formalnu jednakost pred zakonom, već i stvarnu mogućnost da ravnopravno učestvuju u obrazovanju, zapošljavanju, javnom i političkom životu, uz očuvanje jezika, kulture i identiteta“, istakao je ministar.
Đeka ukazuje i na potrebu posebne zaštite grupa koje se suočavaju sa višestrukim preprekama, uključujući Rome i Egipćane, kao i žene i djecu unutar manjinskih zajednica.
PODRŠKA KROZ EVROPSKE PROGRAME
Govoreći o podršci konkretnim inicijativama za unapređenje jednakosti i zaštitu prava, ministar podsjeća na ulogu Ministarstva u evropskom programu CERV.
„U tom smislu, Ministarstvo ima i ulogu Nacionalne kontakt tačke za program Evropske unije CERV – Građani, jednakost, prava i vrijednosti“, naveo je Đeka.
Kroz informisanje, obuke i podršku potencijalnim aplikantima, Ministarstvo promoviše mogućnosti za projekte koji unapređuju jednakost, građansko učešće, zaštitu prava i borbu protiv nasilja i diskriminacije. Ove mogućnosti mogu biti važne i za organizacije koje rade sa manjinskim zajednicama, naročito kada razvijaju inicijative za suzbijanje anticiganizma, podsticanje interkulturalnog dijaloga, osnaživanje žena i mladih i jačanje učešća građana. CERV nije zamjena za državnu odgovornost, već dodatni instrument koji može podržati konkretne promjene.
Đeka naglašava da evropske integracije nude standarde, praćenje i mogućnosti podrške, ali da stvarno smanjenje diskriminacije zavisi od dosljedne primjene zakona, djelotvornih pravnih lijekova, dostupnih javnih usluga i spremnosti institucija i društva da jednakost pretvore u svakodnevnu praksu.
PRAVA MORAJU BITI OSTVARIVA U PRAKSI
Govoreći o tome može li članstvo u EU garantovati ravnopravnost manjinskih zajednica i odgovornost institucija, Đeka ističe da je ključno da zakonska prava budu ostvariva u svakodnevnom životu.
„Članstvo u Evropskoj uniji samo po sebi ne može garantovati da će svaki oblik diskriminacije nestati, ali ono podrazumijeva obavezu da se evropski standardi zaštite ljudskih prava, jednakosti i vladavine prava dosljedno poštuju“, naglasio je Đeka.
Prvi mehanizam je kvalitetan pravni okvir, uz nezavisne i djelotvorne institucije. Tu su sudovi, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, nadležni inspekcijski i drugi organi, kao i mehanizmi za podnošenje pritužbi i praćenje postupanja po preporukama. Usvojeni Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda važan je u tom smislu jer je cilj jačanje institucionalne nezavisnosti, transparentnosti postupka izbora i djelotvornosti zaštite prava. Istovremeno, propisi o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije i o rodnoj ravnopravnosti treba da unaprijede prevenciju diskriminacije i odgovornost nadležnih subjekata.
Kao drugi mehanizam, Đeka navodi praćenje primjene zakona i javnih politika, uz pouzdane podatke, transparentno izvještavanje i uključivanje samih zajednica u donošenje odluka.
Kada je riječ o manjinama, to podrazumijeva praćenje ne samo toga da li je diskriminacija zabranjena već i da li pripadnici manjinskih zajednica imaju stvaran pristup obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, zapošljavanju, stanovanju, pravdi i učešću u javnom životu. Važni su i očuvanje jezika i kulture, dostupnost informacija na razumljivom jeziku i djelotvorno učešće manjinskih savjeta i organizacija civilnog društva.
Treći mehanizam je korišćenje evropskih programa i partnerstava za podršku konkretnim inicijativama. Kao Nacionalna kontakt tačka za CERV u Crnoj Gori, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava aktivno informiše institucije, lokalne samouprave i organizacije civilnog društva o mogućnostima programa, organizuje obuke i jača kapacitete za pripremu projektnih prijedloga.
CERV može podržati projekte usmjerene na jednakost, prava, demokratsko učešće i prevenciju nasilja. Za manjinske zajednice to može značiti podršku inicijativama koje podstiču njihovo učešće, suzbijaju stereotipe i diskriminaciju, osnažuju žene i mlade i grade povjerenje između zajednica i institucija. Dostupnost finansiranja zavisi od uslova svakog poziva i uspjeha prijave, pa ga treba posmatrati kao mogućnost, a ne kao automatski izvor sredstava.
INSTITUCIJE MORAJU ODGOVARATI ZA SVOJ RAD
Đeka ističe da odgovornost institucija mora biti konkretna, uz jasne procedure i mogućnost da građani zaštite svoja prava.
„Najzad, odgovornost institucija podrazumijeva jasne nadležnosti, rokove za postupanje, obrazložene odluke, mogućnost žalbe i sudske zaštite, kao i praćenje da li se preporuke nezavisnih tijela zaista sprovode“, podvukao je ministar.
Evropski nadzor i proces pristupanja mogu dodatno podstaći reforme, ali je svakodnevna odgovornost domaćih institucija presudna.
Preporučeno
„Cilj je da pripadnost manjinskoj zajednici ne bude prepreka za ostvarivanje prava, korišćenje javnih usluga ili puno učešće u društvu“, zaključio je Đeka.
