Video
Đukanović je poručio da smo pet godina nakon Pariskog klimatskog sporazuma, suočeni sa izazovom koji po ko zna koji put ističe kao jedini mogući odgovor efikasan multilateralizam, saradnju i zajedničku odgovornost.
– Post-pandemijski oporavak zahtijeva izgradnju zelenijeg, otpornijeg, održivog svijeta. Ispunjenje obaveza iz Klimatskog sporazuma postaje uslov bez kojeg to nije moguće. Jednako kao što bez povećanja ambicija na nacionalnom nivou ne možemo dostići ciljeve iz Pariza – kazao je predsjednik.
On je podsjetio da je udio Crne Gore u globalnim emisijima iznosi svega 0,009 odsto.
I pored toga, 2015. godine, Crna Gora se kroz nacionalno utvrđeni doprinos obavezala na smanjenje od najmanje 30 odsto do 2030 – dodao je Đukanović.
– Ovaj cilj Crna Gora je već ostvarila. I to zahvaljujući preduzimanju efikasnih mjera na unapređenju industrijskih tehnologija; povećanju udjela energije iz obnovljivih izvora; i sprovođenju mjera energetske efikasnosti. Dalje povećanje nivoa naše klimatske ambicije mora se zasnivati na složenim strukturnim promjenama u svim ključnim sektorima, uz visok projektovani nivo investicija. Revizijom doprinosa kao novu ciljnu vrijednost postavljamo smanjenje od 35% do 2030. (ne uključujući sektore namjene u šumarstvu i poljoprivredi), odnosno smanjenje emisija gasova za 2117 kilotona – rekao je Đukanović u obraćanju.
Procjene govore, dodao je, da bi daljim unapređenjem ciljni nivo mogao biti povećan na 39 odsto.
– Izvjesnost u ovom pravcu, paralelno sa daljim napretkom u evropskim integracijama, stvaraće prostor da do 2025. dalje revidiramo nacionalne ciljne vrijednosti. Izrade Nacionalnog energetsko-klimatskog plana, Plana adaptacije na klimatske promjene i Strategije niskokarbonskog razvoja, daće pouzdanije projekcije mogućnosti Crne Gore u kontekstu nastojanja EU da svoj cilj smanjenja emisija poveća sa 40 na 55% u narednih deset godina. Crna Gora ostaje odlučna u traženju optimalnih odgovora na klimatske promjene i odgovorna u realizaciji zacrtanih ciljeva – zaključio je Đukanović.
Preporučeno
Predsjednik se samitu obratio na poziv generalnog sekretara UN-a Antonia Gutereša, predsjednika Francuske Emanuela Makrona i Čilea Sebastijana Pinjera Ečenike, te predsjednika vlada Ujedinjenog kraljevstva Borisa Džonsona i Italije Đuzepea Kontea – saopšteno je iz njegovog kabineta.
