Video
” Nije moguće, niti je neophodno idealizovati istorijska dešavanja na balkanskom prostoru. I nismo danas ovdje da bismo raspravljali o razlozima značajnog smanjenja brojnosti crnogorske zajednice na Kosovu. Nažalost, i to u vrijeme intenziviranja razvoja prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa dvije zemlje. Nemoguće je ne primijetiti još uvijek prisutnu inerciju nacionalnog inžinjeringa na Zapadnom Balkanu koji je ovaj prostor skupo koštao u posljednjoj deceniji prošlog vijeka”, kazao je Đukanović na početku govora.
On je podsjetio da je zajednica Crnogoraca prema zadnjem validnom popisu stanovništva na Kosovu iz 1981. godine brojala nešto više od 28.000, zbog čega su Crnogorci sa razlogom bili konstitutivni nacionalni elementi Ustava AP Kosova i Metohije iz 1974. godine.
Njihov broj danas prema nezvaničnim podacima kreće se od 5.000 do 7.000.
” Ovo je prilika da se podsjetimo da su mnogi Crnogorci, naročito u vrijeme socijalizma, bili utemeljivači i protagonisti privrednog, kulturnog, prosvjetnog i naučnog života i razvoja Kosova. Generacije Crnogoraca, ne samo sa Kosova, obrazovali su se i stasavali u poznatoj Pećkoj gimnaziji i na Prištinskom univerzitetu. Ne smijemo dozvoliti da ti ljudi budu zaboravljeni. Pamtićemo ih kao čvrstu sponu između naroda Crne Gore i Kosova. Među njima su istorijske ličnosti Radovan Zogović i Boro Vukmirović, kao i Mihailo Zvicer i Vojislav Popović, uglednici iz crnogorskih redova 80–tih godina prošlog vijeka, koji su vjerovali i prenosili ideje zajedništva i progresa”, istakao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, državni organi Crne Gore i u periodu nakon raspada jugoslovenske države pokazali su da sa kosovskim vlastima žele u kontinuitetu da grade partnerske odnose.
Uvjeren je da će kvalitetni odnosi dvije zemlje dovesti i do što skorijeg rješavanja statusa Crnogoraca na Kosovu i povećanja njihove političke vidljivosti.
” Ovo je i prilika da se s ponosom podsjetimo da je u vrtlogu rata i nacionalnih i vjerskih sukoba Crna Gora od ranih 90-ih pokazala sposobnost da čuva mir, unutrašnji međunacionalni i međuvjerski sklad i da odgovorno definiše i slijedi svoje nacionalne interese. Opredijelili smo se za evropski sistem vrijednosti i odlučno krenuli putem evropske i euroatlantske integracije. Danas je Crna Gora uvažena članica NATO, zemlja kandidat koja je lider u pregovaračkom procesu sa EU i važan faktor regionalne stabilnosti. Crnu Goru uspješno gradimo kao građansku državu, društvo multietničke demokratije i izgrađujemo sa svojim susjedima najbolje moguće odnose povjerenja i međusobnog uvažavanja”, kazao je Đukanović u govoru.
Od Crnogoraca na Kosovu se očekuje i ono što želimo i od svojih građana – da budu odgovorni građani države Kosova; da crnogorska zajednica predstavlja Crnu Goru kao odgovornog susjeda i prijatelja Kosovo; da doprinose što boljim međuvjerskim i međunacionalnim odnosima na Kosovu i prosperitetu države koju su izabrali za mjesto svog življenja; i da doprinesu njegovoj evropskoj i euroatlantskoj perspektivi u uvjerenju da će kao i Crna Gora iskoristiti šansu da budućnost Kosova i budućnost svoje djece trajno vežu za najviše vrijednosti evropske demokratije.
” Želimo, takođe, da kao lojalni građani Kosova grade dobre i bliske odnose sa zemljom svog porijekla, svojom Crnom Gorom, i da pažljivo njeguju i čuvaju svoj crnogorski identitet. Živimo u vremenu povampirenja retrogradnih nacionalističkih politika koje pokušavaju da opstruiraju jedini logični izbor svih naših država i naroda u ovom regionu – pripadnost Evropi, evropskom kulturnom krugu”, navodi Đukanović.
Crnogorci su, kako je rekao, kao malobrojan narod kroz dugu istoriju svoje državnosti, navikao na kontinuirana osporavanja, ali istovremeno naučili i kako istrajati u odbrani slobode, države i svog identiteta.
” Ta borba nije prestala ni danas, u ovim izazovnim vremenima. Zato smo tu da dokažemo da smo dostojni nasljeđa naših predaka, ma gdje god živjeli. Tu smo da učvrstimo svijest o vlastitom identitetu, da ga ponosno afirmišemo kroz svijet i, da gdje god bili, i šta god radili, na uzoran način predstavljamo Crnu Goru i njenu vrijednost. I da time doprinosimo bogatstvu kulturnih različitosti ujedinjene Evrope. Jedan od najistaknutijih crnogorskih pjesnika i prijatelj Kosova Jevrem Brković govorio je da albanstvo, i analogno tome ni crnogorstvo, nijesu antisrpske pojave. To je normalno ispoljavanje i življenje svog identiteta.
Preporučeno
Na kraju, ono što ostaje kao naš zajednički zadatak jeste da uložimo napore na snaženju jedinstva crnogorske dijaspore na Kosovu. Država Crna Gora mora biti spremna da za to preuzme svoju punu odgovornost, da pomogne da crnogorska dijaspora na Kosovu bude u funkciji ostvarivanja zajedničkih interesa – evropske budućnosti i Crne Gore i Kosova, i regiona, u kojoj će sve nacionalne zajednice živjeti slobodno i čiji će očuvan nacionalni identitet biti bogatstvo multietničke demokratije koju danas branimo”, zaključio je Đukanović.
