Video
Ne govorimo o mjesecima, govorimo o eventualnom periodu od mjesec dana – zbog adekvatnije pripreme za ono što treba učiniti i gdje bi i same trebale participirati- kazao je Đukanović u intervjuu za hrvatsku radio televiziju HRT.
Dodaje i da je to pitanje od tolikog značaja da se nije postavljalo pitanje treba li prihvatiti to odlaganje i treba li obezbjediti da tokom januara dođe do promjene izvršne vlasti.
Govoreći o optužbama za korupciju tokom vladavine DPS-a, Đukanović ističe da njegova partija nije izgubila vlast zbog prekomjerne korupcije.
Bilo bi apsolutno pogrešno tvrditi da u Crnoj Gori, kao i okolnim društvima, kao i u evropskom društvu, nema korupcije. Ima je, ali to definitivno nije nikakva posebnost, nikakva specifičnost, nikako naglašen problem u Crnoj Gori u odnosu na druge države. Jesam li ja garancija crnogorske nezavisnosti i crnogorskog državnog, nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta, ne bih to tako kazao- istakao je crnogorski predsjednik.
Kako je kazao, ocjena da Crna Gora već godinama živi u raljama organizovanog kriminala i korupcije zapravo je bila ideja kojom se željelo što lošije predstaviti stanje u Crnoj Gori, da bi se obezbijedila međunarodna naklonost za promjenu vlasti.
Neupitno je, kako kaže, da je u proteklom periodu bio na čelu politike koja se bavila i očuvanjem mira, i očuvanjem multietničkog sklada i građanskog društva koja je obnovila nezavisnost i Crnu Goru okrenula ka evropskom sistemu vrijednosti i uvela je u NATO.
Govoreći o odluci Uprave za katastar i državnu imovinu da kao vlasništvo Mitropolije crnogorsko-primorske SPC upiše Cetinjski manastir, Đukanović ističe da je to još jedan pokušaj uzurpacije crnogorskog kulturno-istorijskog i sakralnog nasljeđa, s jasnim političkim ciljem – da se izvrši srbizacija Crne Gore, i da se pokaže da Crna Gora nema ni svoj državni, ni svoj kulturni, ni svoj nacionalni i vjerski identitet i da je samim time besmisleno postojanje još jedne srpske države.
To je naravno politička intencija ideologa i promotera velikosrpskog nacionalizma, i u Crnoj Gori i u regionu. To je već duboko zona krivično-pravne odgovornosti, jer govorimo o pokušaju bespravne uzurpacije nečega što je izuzetno važno, istorijsko i državno dobro crne Gore. Nemoguće je govoriti o tome da je finansiranje Cetinjskog manastira bilo od strane srpske crkve ili države Srbije. To je imovina države Crne Gore koja je ostala takvom i poslije 1920. godine, nakon što je ukinuta država Crna Gora, a formirana Srpska pravoslavna crkva. I sve je to trajalo do posljednjih godina, kada kreće uzurpacija tog sakralnog nasljeđa Crne Gore i sve se završava ovim- ističe Đukanović.
Dodaje i da vjeruje u pravni poredak Crne Gore, i da će se lako dokazati da je to imovina crnogorske Prijestonice.
A isto tako vjerujem da će pravni sistem Crne Gore u bliskoj budućnosti smoći snage da krivično-pravno procesuira uzurpatore- ističe Đukanović.
Želi se falsifikovati popis stanovništva u Crnoj Gori
Kada je u pitanju popis jasno je da se želi falsifikovati popis stanovništva u Crnoj Gori, želi se politikantski zloupotrijebiti i želi se dokazati da su navodno Srbi u Crnoj Gori ugroženi, zbog čega im je potrebna podrška države Srbije, ocijenjuje Đukanović.
Dodaje da je 1981. godine u Srbiji živjelo 147 000 Crnogoraca, kao i da je prema popisu iz 2011. godine u toj zemlji živjelo 38.000 Crnogoraca.
Dakle, otprilike 110000 manje nego 30 godina ranije. Kada su u pitanju Srbi u Crnoj Gori, 1981. godine je u Crnoj Gori živjelo 9,3 odsto Srba. Trideset godina, kasnije, 2011., živi 28,7 odsto Srba. Dakle, toliko o asimilaciji predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori. I toliko o mogućnostima očuvanja crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta Crnogoraca koji žive u Srbiji- poručio je crnogorski predsjednik.
Dodaje i da se velikosrpski nacionalizam suštinski nikada nije pomirio s crnogorskom nezavisnošću.
Treba samo poslušati izjave, ne bilo koga, nego predsjednika Srbije, koji je u više navrata, kritikujući svog prethodnika, kazao da je Tadić svojevremeno dozvolio da Crna Gora postane nezavisna. Kao da smo pitali predsjednika Tadića ili predsjednika Vučića, a ne oslonili se na ono što je istorija i što je definisano međunarodno pravo kroz pravila Badinterove komisije s početka devedesetih godina iz vremena jugoslovenske krize- ističe lider DPS-a.
Govoreći o Zakonu o državljanstvu, Đukanović napominje da su zakonodavni pokušaji tokom prethodnih 16 mjeseci pokušali dovesti u pitanje biračko pravo, pa time i građansko pravo u Crnoj Gori jednog značajnog dijela dijaspore Crne Gore, posebno u zapadnoevropskim zemljama koju dominantno čine predstavnici manjinskih naroda u Crnoj Gori.
Kakva je trenutana situacija s, kažu, najskupljim autoputom na svijetu Bar-Boljare, koji je za mnoge simbol i mnogih koruptivnih radnji i afera. Upiru prstom u poslovne ljude i kompanije iz Vašeg okruženja. Podsjetiću, kredit od Kine uzet je za Vašeg premijerskog mandata. Pleše li Crna Gora i dalje po ivici kineskog dužničkog ropstva, je li Vam sada žao što ste ušli u taj aranžman?
Aranžman sa Kinom bio jedino rješenje za autoput
Đukanović tvrdi da je za Crnu Goru bilo nasušno potrebno da izgradi autoput, kao i da mu je žao da se to nije učinilo koju deceniju ranije.Dobro je da se sada završava ta prva dionica. Kada je u pitanju sam aranžman s Kinom, to je bilo jedino moguće rješenje, zato što su sve druge ponude bile apsolutno neuporedive. Nemam nikakva saznanja da je bilo ko ozbiljan i bilo što konkretno spomenuo kao osnovanu sumnju za koruptivni aranžman u izgradnji autoputa. Nemam takvih saznanja. Dakle, riječ je o političkom etiketiranju bez zaista ikakve argumentacije- ističe on.
Dodaje i da želi da demantuje ocjenu da je riječ o najskupljem kilometru autoputa.Znate, taj ugovoreni kilometar autoputa u Crnoj Gori je otprilike oko 19 miliona eura. Kada znate da ta prva dionica počinje na 50 metara nadmorske visine, a završava se na oko 1200 metara nadmorske visine, onda vam je jasno koliko je komplikovana gradnja. Drugo, i tada to nipošto nije najskuplje. Imate kilometar autoputa između Švajcarske i Francuske za otprilike 35 miliona, imate u Slovačkoj 32 miliona, imate u Njemačkoj 26 miliona, u Austriji 25 miliona itd. Dakle, ovo nije najskuplji kilometar autoputa- navodi Đukanović.
Zaplijena kokaina iskorišćena da se napravi dobra politička priča
Govoreći o rekordnoj zaplijeni tone i po kokaina u Crnoj Gori, Đukanović ističe da je kokain “pao” zahvaljujući informacijama koje je crnogorska policija dobila od stranih službi, ali i da nije siguran da je ta informacija na pravi način upotrijebljena, ističući da smatra da je ideja bila da se kokain dalje prati da bi bili oktriveni svi koji su učestvovali u procesu krijumčarenja.
Ovaj kokain ko zna gdje je bio namijenjen, on je definitivno “pao” zahvaljujući međupolicijskoj saradnji, zahvaljujući informacijama koje je policija Crne Gore dobila od svojih inostranih partnera. Nisam siguran da je na pravi način ta informacija upotrijebljena, zato što mislim da je ideja bila da se ta trgovina samo dalje prati, da bi svi koji su u tom procesu otkrivanja došli do one najpoželjnije informacije, ko je naručilac i ko je krajnji korisnik. Plašim se da je ta okolnost, da se taj kokain u kontejneru banana našao u nekom trenutku u Crnoj Gori, iskorišćen od strane određenih političkih i policijskih struktura u Crnoj Gori, da se od toga napravi dobra politička priča. Ali mi ćemo nažalost svi zajedno, plašim se, sada ostati bez odgovora ko je naručilac, a ko krajnji korisnik – navodi Đukanović.
Preporučeno
Dodaje i da je potrebno razumjeti da je Crna Gora na trasi narko-trafikinga, bilo da je riječ o trgovini heroinom, koji potiče s istoka, prelazi preko Turske, pa preko Balkana ide ka zapadnoj Evropi, ili da je riječ o kokainu koji iz Južne Amerike, Španije, takođe prelazi preko evropskih luka i jedna od tih luka je i Crna Gora.
