Video
Deklaraciju o poništenju odluke o priznanju Kosova usvojile su opštine Zeta i Pljevlja, a inicijative je podnijela Demokratska narodna partija. Stranka Milana Kneževića nije tu stala, već je najavila slične inicijative u drugim opštinama. Posljednji odgovor dobila je iz Nikšića, gdje je lokalna vlast odbila da usvaja deklaraciju, poručujući – „Nikšić nikad nije priznao Kosovo da bi ga morao otpriznavati“. Inicijativa se krajem jula pomenula i u hercegnovskom parlamentu, gdje je Pokret narodnog povjerenja uputio poziv predsjedniku Skupštine opštine i svim odborničkim klubovima da se ova tema uvrsti u dnevni red. Deklaracije nemaju pravnu snagu, ali u političkom smislu imaju cilj”, pridobijanje glasova srpske nacionalnosti.
Nikoleta Đukanović kaže da ove odluke nemaju pravno dejstvo jer lokalne samouprave nemaju ustavnu niti zakonsku nadležnost da odlučuju o pitanjima spoljne politike.
“Priznavanje ili nepriznavanje država isključiva je nadležnost državnih organa i tu ne može postojati dilema. Međutim, iako nemaju pravnu snagu, one imaju političku težinu. Njihov cilj nije da promijene međunarodnopravni položaj Kosova, već da pošalju političku poruku i mobilišu određeni dio biračkog tijela kroz identitetske teme. To je još jedan primjer kako se pitanja spoljne politike koriste za unutrašnje političke obračune”, istakla je Đukanović.
Kazala je da ono što zabrinjava jeste činjenica da ovakve inicijative pokazuju da dio nosilaca javnih funkcija ili ne razumije granice svojih nadležnosti ili ih svjesno zanemaruje.
“To dodatno narušava institucionalni poredak i šalje poruku da se nadležnosti mogu tumačiti u skladu sa političkim interesima”, istakla je Đukanović.
Nikoleta Đukanović, FOTO: Dragan Mijatović
Na pitanje da li resorni ministar treba da reaguje i zašto se toleriše takvo „ponašanje“ opština, ona je istakla da nadležno ministarstvo svakako treba da reaguje, prije svega kako bi zaštitilo ustavni i zakonski poredak.
” Ne zbog toga što ove odluke mogu proizvesti pravne posljedice, već zato što država mora jasno pokazati da postoji hijerarhija nadležnosti i da se ona mora poštovati. Nažalost, u Crnoj Gori već duže svjedočimo slabljenju institucionalne odgovornosti. Često se dešava da se ne poštuju ni zakoni, pa čak ni Ustav, bez ozbiljnih političkih ili pravnih posljedica. Kada izostane odgovornost, stvara se utisak da svako može postupati izvan svojih ovlašćenja ukoliko za to postoji politički interes. To je mnogo ozbiljniji problem od same deklaracije. Problem nije samo što pojedina opština usvaja, već činjenica da institucije države ne reaguju dovoljno odlučno kada se prelaze granice ustavnih nadležnosti”, poručila je Đukanović.
Istakla je da deklaracije ne mogu proizvesti pravne posljedice, ali političke i reputacione svakako mogu.
” Kada različiti nivoi vlasti šalju međusobno suprotstavljene poruke o pitanjima spoljne politike, država ostavlja utisak institucionalne neusklađenosti i nedostatka unutrašnje kohezije. To slabi kredibilitet Crne Gore kao međunarodnog partnera i stvara sliku da ni sama država nema jedinstven stav o pitanjima koja su u njenoj isključivoj nadležnosti. Posebno zabrinjava što se takve situacije ponavljaju bez gotovo ikakvih posljedica. Time se postepeno relativizuje značaj pravnog poretka, pa čak i Ustava, što dugoročno predstavlja mnogo veći problem od pojedinačnih političkih deklaracija”, kazala je Đukanović.
Na pitanje kako to sve utiče na naš evropski put, ona je istakla da u Evropskoj uniji nije problem postojanje različitih političkih stavova, ali jeste kada institucije djeluju izvan svojih nadležnosti.
“Demokratija podrazumijeva pluralizam mišljenja. Problem nastaje kada institucije djeluju izvan svojih nadležnosti i kada različiti nivoi vlasti šalju međusobno suprotstavljene poruke o pitanjima koja predstavljaju isključivu nadležnost države. To pokazuje da Crna Gora još nije izgradila dovoljno snažne institucije niti kulturu poštovanja pravnog poretka. Evropska unija može ukazivati na te probleme i insistirati na reformama, ali ne može umjesto domaćih institucija uspostaviti vladavinu prava niti obezbijediti poštovanje Ustava”, istakla je Đukanović.
Prema njenim riječima, dodatni problem predstavlja činjenica da se i na državnom nivou često mogu čuti različite poruke o spoljnopolitičkim pitanjima, u zavisnosti od toga iz koje političke partije dolaze nosioci funkcija.
” Kada tome dodamo i lokalne deklaracije koje izlaze izvan okvira njihovih nadležnosti, dobijamo ozbiljnu institucionalnu disonancu koja narušava kredibilitet države i njenu sposobnost da prema međunarodnim partnerima nastupa jedinstveno i dosljedno. Na kraju, najveća šteta ovakvih inicijativa nije u tome što one mogu promijeniti spoljnu politiku Crne Gore, jer to ne mogu. Njihova najveća šteta je što pokazuju koliko su nam institucije i dalje slabe i koliko je poštovanje nadležnosti, zakona i Ustava često podređeno dnevnim političkim interesima”, istakla je Đukanović.
Blažić: Temeljno neznanje i loša namjera
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije prof. dr Đorđije Blažić kaže za Pobjedu da lokalne deklaracije pokazuju „temeljno neznanje i lošu namjeru“ zagovornika teze o „otpriznavanju“ Kosova.
Đorđije Blažić, FOTO: Mara Babović
“Zaista ovo ne zavređuje komentar, naročito kad se ima u vidu da ova „tema“ jasno pokazuje temeljno neznanje, ali i lošu namjeru zagovornika ove teze. Ovo iz razloga što jedinice lokalne samouprave nemaju ni ustavne, ni zakonske stvarne nadležnosti da se bave takvim pitanjima koja su par exelans državna pitanja u nadležnosti države Crne Gore, a ne lokalnih zajednica. Najkraće rečeno, bilo bi smiješno da nije otužno”, kaže Blažić.
Ministru dovoljan tvit
Ministar javne uprave Maraš Dukaj ostao je nedostupan za razgovor o ovoj temi, a uzalud smo se više puta obraćali i šefici PR službe Milici Pejović.
Maraš Dukaj, FOTO: Đorđe Cmiljanić
Ona nas je uputila na ministrov raniji tvit, ali smatrali smo da je tema ozbiljnija od jednog tvita i insistirali na razgovoru sa Dukajem. Pejović čak nije ni odgovorila na naš zahtjev.
Preporučeno
Nije to samo odnos prema medijima, već i prema javnosti koja treba da zna zašto država ne reaguje kada opštine izlaze iz okvira svojih ustavnih ovlašćenja.
