Video
U svojim procjenama u intervjuu za Antenu M, Đukanović se osvrnuo na kredibilitet Krivokapićeve vlade, uz jasnu poruku da do njene smjene treba da dođe već početkom 2022. godine.
“Obratite pažnju na istraživanja javnog mnjenja. Pokazuje se da je podrška Vladi na istorijskom minimumu. Posljednji podatak koji sam pročitao je da je to oko 35% podrške javnosti. Dakle, sve skupa, kada ukrstite te informacije, jasno je da je ova Vlada potrošila svoje vrijeme i zbog toga je neminovno očekivati da bismo već početkom sljedeće godine trebali imati novu Vladu”, kazao je Đukanović.
Na pitanje gdje svoju partiju vidi u ovoj priči, Đukanović odgovara da je DPS bila i ostaće stožer stabilnosti Crne Gore.
Đukanović o povlačenju: Niko sa međunarodne političke scene nije ni pokušao sa mnom da priča o tome
Povodom izjave Ilira Harasanija iz GP URA da se radi na formiranju manjinske vlade, koju treba da podrži DPS, ali uz uslov da ta stranka ne participira u vlasti i da se Đukanović povuče, on kaže:
“Do dana današnjega niko, manje ili više važan, ili najvažniji sa međunarodne političke scene nije sa mnom ni pokušao da razgovara, ni približio se toj temi. Dakle, to je tema koja je definitivno osmišljena u domaćim, pseudopolitičkim krugovima. Dakle, onim krugovima koji su uglavnom zaokupljeni posljednjih deceniju-dvije kako srušiti Demokratsku partiju socijalista i Mila Đukanovića.”
Sugerišući kako bi mogla izgledati nova izvršna vlast u Crnoj Gori, Đukanović ističe da je koncept manjinske vlade dobrodošao u DPS-u, te da je ova partija spremna da mu pruži podršku. To, međutim, nije optimalno rješenje, smatra on i poručuje da su vanredni parlamentarni izbori definitivno opcija koja je, u ovom trenutku, Crnoj Gori najpotrebnija.
Zašto je inicijativa za smjenu Vlade povučena 13. decembra?
Na podsjećanje da je opozicija i on lično najavljivao pad Vlade, te da je to imalo izuzetno loš odjek u javnosti, Đukanović kaže da je taj potez bio ispravan, a njegovo odgađanje za novi datum u januaru manje važan i objašnjava razloge povlačenja inicijative za smjenu Krivokapićevog kabineta.
Kaže, da za njega nije od krucijalne važnosti datum izglasavanja nepovjerenja, već činjenica da se o nepovjerenju Vladi priča već nakon godinu i četiri mjeseca njenog djelovanja, a izabrana je na mandat od četiri godine.
“Dakle, jedan broj partnera sa kojima razgovaramo o tome, i ne razgovaramo ništa zakulisno, ništa tajno, razgovaramo i razmjenjujemo mišljenja o tome kakvi su učinci i kakvi su budući dometi aktuelne Vlade i dolazimo do zaključka koji je negdje sažet u ocjeni koju sam Vam već kazao, dakle da ova Vlada pravi štetu nacionalnim interesima Crne Gore, pa dolazimo do zaključka da tu Vladu treba promijeniti, krećemo u tu operaciju i onda se jedan od tih partnera javlja sa idejom da mu treba još malo vremena da to što je odlučio na dobar način iskomunicira u svojim redovima”, objašnjava Đukanović.
Đukanović naglašava da sa političkim partnerima i dalje radi na smjeni Vlade i da se ti partneri nijesu predomislili povodom odluke, već su je samo odgodili do određenog datuma, dok sa svojim dijelom javnog mnjenja “iskomuniciraju ovaj potez”.
Ambijent u Skupštini nije dobar za usvajanje budžeta, privremeno finansiranje kao jedino rješenje
Zakon o budžetu, o kojem danas počinje rasprava u Parlamentu, Đukanović smatra, nije pravo vrijeme. Smatra da je prijedlog državnog proračuna nerealan i neodrživ. Zato predlaže:
“Da se povuče budžet sada, da ova Vlada pripremi odluku o privremenom finansiranju, jer smatram da je to manje štetno, jer će biti ipak zasnovano na budžetskoj potrošnji iz 2021. godine i da se sačeka to vrijeme dok se razjasni situacija sa Vladom, dakle ko će uopšte biti Vlada i da se kupi još neko vrijeme za jedan otvoreni, inkluzivan razgovor u crnogorskoj javnosti koji će pomoći da se otklone dileme i otklone sumnje oko toga da li je taj budžet održiv.”
Evropa sad i Predlog budžeta tuđa želja ekonomske propasti Crne Gore
Prijedlog budžeta, kao i program “Evropa sad” na koji se naslanja, Đukanović vidi i kao promociju buduće Demohrišćanske stranke. No, ponajprije ga vidi kao pokušaj da se Crna Gora baci na koljena.
“Ne bih sasvim isključio da u toj lepezi interesa unutar parlamentarne scene Crne Gore postoje i partije, postoje i pojedinci koji vrlo svjesno predlažu rješenja zapravo ekonomski podrivaju Crnu Goru! Ne kažem ovo prvi put, sjetićete se možda rasprava koje smo vodili u Parlamentu 2015. godine. Sjetićete se da je tada, takođe, bilo kreiranja neodržive budžetske potrošnje. I tada smo govorili, tada sam bio predsjednik Vlade: ‘ovo ne bi Crnoj Gori radio ni najgori naprijatelj, zato što onaj ko ovo predlaže mora znati da Crna Gora ovo ne može da izdrži, da će Crna Gora pasti na koljena’! Danas se to isto čini, rekao bih, sa još uvećanim fakturama”.
BIA i više od 100 njenih ljudi u Crnoj Gori za vrijeme dešavanja na Cetinju
Komentarišući uticaj velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori i mješanja zvaničnog Beograda u unutrašnja pitanja naše države, spomenuti su i događaji na Cetinju 4. i 5. septembra, kao i špekulacije da je Agencija za nacionalnu bezbjednost “prepotčinjena” srpskim obavještajnim službama. Đukanović to komentariše ovako:
“Ocjena je već sama po sebi teška, jer prosto nije primjereno da odnosi između dvije države budu u takvom stanju zavisnosti bezbjednosnih struktura, a dodatno nije prirodno kada je jedna od tih zemalja članica NATO-a, a druga članica Evro-azijskih ekonomskih integracija. Dakle, sve što smo bili u prilici da čujemo i da pročitamo povodom događaja na Cetinju 4. i 5. septembra zaista djeluje alarmantno, a moram Vam reći da se to podudara sa informacijama koje sam imao i prije. Već uoči 4. septembra je bila ta informacija da je visoki funkcioner BIA-e u Crnoj Gori. I da nije sam, nego sa jednom ozbiljnom armijom svojih operativaca koja je prelazila brojku od 100 ljudi.”
O prijetnji “iznenađenjima” iz Vašingtona
Predsjednik Crne Gore komentarisao je više puta ponovljene izjave Dritana Abazovića o navodnim “iznenađenjima” iz Vašingtona, a odskora i “crnim listama” kao važnim za razvoj političke situacije u našoj državi. Na pitanje ko stoji iza takvih inicijativa, Đukanović kaže:
“Dosta je logično pretpostaviti da onaj koji maše tim očekivanjem, zna najviše o tome šta se radilo na tom planu…”
Đukanović to i neka druga ponašanja iz sličnoga repertoara vidi kao “iskompleksiranost” koja srozava ugled države.
“Od naših inostranih partnera informisan sam vrlo često o tome kako se iz Vlade zove da se pita kakav je to način da, recimo, Milo Đukanović kao predsjednik učestvuje na samitu ‘Evropska unija-Zapadni Balkan’, a ne predstavnik Vlade?! Ili, otkuda Milo Đukanović na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija? Dakle, govorim Vam o teškim kompleksima koje nikada nijesam potencirao, čak vjerujte ni pominjao, ovo je prvi put da ih pominjem, ali smatram da ih treba pomenuti u kontekstu pitanja koje ste otvorili.”
Neposredan izbor predsjednika DPS naredne godine
Đukanović ističe da su reforme u Demokratskoj partiji socijalista dobile na zamahu nakon 30. avgusta i da još traju. Podsjeća da su na vanrednom partijskom kongresu prvi put pomenuti neposredni predsjednički izbori, koji će uslijediti ne kasnije od dvije godine od datuma održavanja kongresa.
“Tada smo u Statutu zapisali da će sastavni dio daljih demokratskih reformi u DPS-u biti i novi model izbora predsjednika stranke. Kazali smo da će se to dogoditi u precizno određenom roku, ne kasnije od dvije godine od održavanja kongresa. Dakle, sigurno je realno kazati tokom 2022. godine. Mislim da idemo ispred rokova i zadovoljstvo mi je da mogu da kažem da će to vjerovatno biti ranije u 2022. godini.”
Memorandum o saradnji partija vlasti i manjinskih partija dobio je pozitivnu ocjenu DPS-a
Na pitanje o prošloneđeljnom Memorandumu koji su potpisale četiri stranke manjinskih naroda, SNP, URA i CIVIS, Đukanović odgovara ocjenom da je posrijedi korak u dobrom pravcu. Smatra, međutim, da je za stolom moralo biti mjesta i za još dvije manjinske stranke HGI i DUA, ali i SDP i SD.
Preporučeno
Đukanović ocjenjuje da su neke adrese u Briselu jedva dočekale zaostajanje Podgorice u ispunjavanju evropske agende kao alibi za ukidanje Direktorata Crne Gore. Saglasan je da je Srbija snažnim lobiranjem u Vašingtonu postigla da se na “Otvoreni Balkan” gleda blagonaklono, ali dodaje kako je Crna Gora napravila grešku ukidajući, prije nekoliko godina, sredstva za angažovanje sopstvenih lobista.
