Video
Opozicija je predložila model otvorenih lista, dok iz vlasti najavljuju izmjene Zakona o biračkom spisku. Ipak, inicijativa u posljednji čas ne znači nužno i stvarni pomak sa mrtve tačke, već prije djeluje kao politička promocija u susret izborima, ocijenila je Nikoleta Đukanović, profesorica na Univerzitetu “Donja Gorica”.
Odvor za sveobuhvatnu izbornu reformu formalno ne postoji od kraja prošle godine, mjesecima nije bilo ni govora o unapređenju izbornog zakonodavstva, iako je više puta ukazivano da je te zakone moguće mijenjati najkasnije do ljeta. Prije nekoliko dana, ovo pitanje je ponovo je oživjelo kada je DPS u skupštinsku proceduru predao Predlog izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika. Aktivirao se i vladajući Pokret Evropa sad, koji najavljuje predlog izmjena Zakona o biračkom spisku. Međutim, Đukanović ne smatra da su partije ovim inicijativama pokrenule izbornu reformu sa mrtve tačke.
“Inicijative postoje godinama, ali bez stvarnog epiloga i bez suštinskih promjena. Tek kada budemo imali kvalitetno zakonodavstvo koje se dosljedno primjenjuje, moći ćemo da govorimo o stvarnom napretku. Danas imamo izborno zakonodavstvo koje je zastarjelo i u velikoj mjeri lošeg kvaliteta, a čak ni takvo kakvo jeste nije se u potpunosti poštovalo. To pokazuje da problem nije samo u normama, već i u političkoj volji i institucionalnoj praksi”, kazala je Đukanović za “Dan”.
Po njenom mišljenju, ozbiljne izmjene i istinski unaprijeđenjno izborno zakonodavstvo teško se može očekivati ako se u obzir uzmu sve okolnosti.
“Vrlo je malo vremena, a potreba za izmjenama obuhvata veliki broj zakona. Te izmjene ne smiju biti sporadične i izolovane, već pažljivo usklađene i međusobno povezane. Bez funkcionalnog odbora ili nekog drugog institucionalnog okvira u kojem bi zajedno radili vlast i opozicija, uz učešće civilnog društva i eksperata, teško je očekivati ozbiljnu reformu. Dodatni problem je izostanak kvalitetne javne rasprave, što smo već vidjeli i kod ranijih izmjena. U takvim okolnostima, realnije je očekivati parcijalna i nedovoljno promišljena rješenja, nego suštinsko unapređenje sistema”, smatra Đukanović.
Kako je ocijenila, predlaganjem izmjena zakona kojima se definišu pravila za izbornu trku partije najvjerovatnije pokušavaju da prikupe političke bodove, prije nego što su zaista posvećeni sprovođenju reformi.
“U ovom trenutku više djeluje da je riječ o političkoj promociji, populizmu i pripremi za izbore, nego o iskrenoj namjeri da se sprovede reforma. Partije pokušavaju da se predstave kao nosioci promjena, ali bez spremnosti da uđu u sveobuhvatan i inkluzivan proces koji bi doveo do stvarnih rezultata. Da postoji takva spremnost, vidjeli bismo depolitizaciju institucija i dosljednu primjenu postojećih pravila, što sada nije slučaj. Zato ovi potezi više liče na taktičke političke manevre nego na ozbiljan reformski iskorak”, zaključila je Đukanović.
Političari da pokažu odgovornost
Apel da su Crnoj Gori neophodne suštinske izborne reforme, a prije svega otvorene liste, juče je još jednom uputio predsjednik države Jakov Milatović.
“Crnoj Gori su potrebne otvorene liste. Potrebna nam je Skupština u kojoj poslanici imaju legitimitet koji dolazi direktno od građana. Tome i služe otvorene liste, da naši predstavnici konačno budu odgovorni onima koji ih neposredno biraju”, naglasio je Milatović.
Dodao je da pozdravlja svaki politički potez koji ide u pravcu unapređenja izbornog sistema i veće odgovornosti izabranih predstavnika prema građanima. Sve političke aktere pozvao je da pokažu političku odgovornost i konačno sprovedu ključnu reformu izbornog zakonodavstva.
Otvaranje izbornih lista, što je predložio DPS, i pitanje biračkog spiska koje bi ovih dana trebalo da pokrene PES samo su dio izborne reforme koja je bila u planu i koju je trebalo usvojiti do jula.
Preporučeno
Čak i da ova dva pitanja dobiju epilog, ostaju brojna pitanja bez rješenja. Između ostalog, u ovoj fazi reforme trebalo je da se riješi pitanje individualnih kandidatura i direktnog izbora organa mjesnih zajednica, da se reguliše drugi krug predsjedničkih izbora, riješi problem dezinformacija u izbornom procesu, pojačaju sankcije za zloupotrebe i zaštita biračkog prava.
