Video
Poslanici EP su u ovom kontekstu izrazili zabrinutost zbog sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom (potpisivanje takozvanog ,,Temeljnog ugovora“), a pored domaćih izazova, Piculin izvještaj skreće pažnju i na rastuću zabrinutost Evropskog parlamenta zbog spoljnjeg miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore. To se posebno odnosi na ruski uticaj.
– Crnogorske vlasti se pozivaju da se angažuju na evropskom putu i naglašava se važnost političke stabilnosti i reformi. Crna Gora se pohvaljuje zbog podrške Ukrajini, ali se izražava zabrinutost zbog povećane ruske prisutnosti, koja uključuje oligarhe. Izvještaj se osvrće na uplitanje stranih sila, posebno Rusije, u unutrašnje poslove Crne Gore i poziva na jačanje otpornosti prema dezinformacijama – istakao je Picula u Izvještaju.
Politikološkinja i profesorica na Univerzitetu Donja Goria dr Nikoleta Đukanović u razgovoru za Pobjedu je ocijenila da su ovakve konstatacije očekivane – uzevši u obzir štetnosti sporazuma sa SPC, njegove dugoročne reperkusije po državu i društvo Crne Gore, kao i strane uplive.
– Vidjeli smo kakav je uticaj SPC u Crnoj Gori i nakon izbora 2020. godine kada se formirala Vlada Zdravka Krivokapića i na osnovu toga kako je funkcionisala. Nešto manjim intenzitetom taj uticaj smo mogli vidjeti i kasnije u Vladi, sada tehničkog premijera, Dritana Abazovića – iako se sve to kosi sa onime što smo mogli čuti u ekspozeu tadašnjeg premijera kada se govorilo o evropskom kursu Crne Gore – kazala nam je Đukanović.
LIDERI NIKAD PA NI SAD
Odgovarajući na pitanje Pobjede da li Crna Gora samo formalno ima vodeću ulogu u pregovorima sa EU i da sa te pozicije ovim tempom neće napredovati, politikološkinja je kazala da naša država uopšte nije stvarni predvodnik u evropskim integracijama.
– I kad je bila ,,lider“, uopšte nije imala čime da se pohvali, a sada još manje kada već vidimo da ti pregovori uopšte nijesu prioritet ni aktuelne ni prethodne vlade. Vidjećemo šta će biti sa budućom. Mislim da tako skromni rezultati ni ranije, a kamoli sada, uopšte nijesu zadovoljavajući da bi se Crna Gora zvala liderom – podvukla je Đukanović.
Iako Crna Gora ima bolje ocjene od komšija u regionu kada je u pitanju evropski put, Đukanović kaže da to ipak ne znači da se naši granični rezultati mogu sagledavati kao zadovoljavajući niti da se mogu identifikovati sa nekom liderskom pregovaračkom pozicijom.
– Mislim da smo od toga bili jako daleko i prije 2020. godine, a tek sada smo, sa novim strukturama koje evropske integracije, nalik i onim prethodnim, samo uzimaju kao sjajno obećanje građanima – bez utemeljenja i konkretnih rezultata na tom putu – navela je Đukanović.
Ukazala je da se često dešava potpuno suprotno, da postoji ogromna diskrepanca između onog što se javno govori i onog što se stvarno radi.
– Takav je primjer potpisivanje ,,Temeljnog ugovora“ sa SPC. Dakle, radi se sasvim suprotno od onog što je proklamovano: čini se ono što će put evropskih integracija komplikovati, otežati, usporiti i opteretiti dodatnim problemima, a ne unaprijediti ili prosto riješiti – dodala je Đukanović.
Prema njenoj procjeni, pristupni pregovori su trenutno potpuno zamrznuti.
– Crna Gora kaska u mjestu. Nemamo čelne pozicije u Vladi – ministre evropskih, vanjskih poslova i odbrane, a kamoli jasne ciljeve. Svi ključni resori su nepokriveni a da ne govorimo o pregovaračkoj strukturi – ukazala je Đukanović.
KADRA ZA EU NEMA
Prema mišljenju Đukanović, evidentno je da nedostaje volja političkih aktera da urade bilo šta u oblasti reformi koji mogu unaprijediti proces pristupanja.
– U Crnoj Gori se uvijek govori o zahtjevnoj većini u parlamentu koja je neophodna za izglasavanje pravosudnih funkcija iako to nije jedina tačka koja usporava put u EU – jasna je Đukanović.
Ona ističe da ima mnogo drugih zahtjeva koji se očekuju od Crne Gore, a za koje nije potrebna tako komplikovana većina u parlamentu – već samo kadar i političke elite koje su spremne da ispunjavaju standarde i kriterijume EU.
– Pa ni u tim oblastima nijesmo dobili nikakve rezultate. To sve govori o manjku kapaciteta i nestručnom kadru koji zauzima važne pozicije i koji nema potencijal da ispuni tako zadatke – dodala je Đukanović.
STAGNACIJA I PRIJE I POSLIJE
Na pitanje Pobjede da li možemo da polažemo nadu u ubrzani evropski put Crne Gore uzevši u obzir neizvjestan proces formiranja vlade – ponajviše zbog pokušaja da se u izvršnu vlast uguraju strukture koje prkose evropskim standardima (ZBCG) i koje personifikuju sve ono na što Picula upozorava u svojim izvještajima, Đukanović je ocijenila da ćemo i u mandatu buduće vlade svjedočiti stagnaciji na evropskom putu i kamufliranju reformi.
– Vjerujem da će partijama koje sada uđu u vladu biti cilj da stvore uslove za bolji prolazak na narednim izborima pošto se očekuje da će se oni održati prije predviđenog roka – ocijenila je Đukanović.
Za nju je proces pregovora o formiranju 44. vlade očekivano dugotrajan, ali je iznenađena što je toliko neizvjestan.
– Upitno je da li Spajić ima podršku kakvu u PES-u tvrde da ima i koliko ona iznosi. Čak i da ima: pitanje je da li bi ta vlada mogla da opstane neki duži period – navela je politikološkinja.
Čini joj se da su greške napravljene u prvim koracima formiranja Pokreta ,,Evropa sad“.
– Izostala je jasna profilacija ciljeva i strateška profilacija partije. Morali su imati određeni konsenzus oko ključnih pitanja. To sada stiže na naplatu. Jakov Milatović i Milojko Spajić su se javno mimoišli oko pitanja ,,Otvorenog Balkana“, načina kako će PES da izađe na izbore – samostalno ili ne. Vidimo da je Spajić bio nosilac liste koja sama nije jedinstvena – ukazala je Đukanović pitajući se kako je moguće da Spajić sada napravi kompromisno rješenje i jedinstvo između drugih političkih aktera ako nije uspio da jasno integriše oko ključnih principa ili strateških pravaca razvoja u sopstvenoj partiji.
U tom kontekstu je ukazala na to da partije bivšeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta imaju radikalnije stavove kada su u pitanju sekularizacija države, pozicija vlasti, spoljnopolitička orijentacija, NATO, evropske vrijednosti itd.
NASTAVAK NEDEMOKRATSKE PRAKSE
Đukanović smatra da će se Crna Gora još mučiti sa nedostacima za koje je Evropa kritikuje.
– Za ove tri godine imali smo priliku da vidimo bivše opozicione partije – koje su se tri decenije borile protiv ,,nedemokratskih činjenja DPS-a“ – sada nastavljaju takvu praksu. To ne uliva nikakvu nadu da će se te partije u narednom mandatu vlade i sazivu parlamenta ponašati drugačije – smatra politikološkinja.
Za nju je posebno indikativno da političke partije neće uraditi ništa da se problemi na koje Evropa ukazuje riješe.
– Tipičan primjer je izborna reforma koja se 2012, pa i 2016. provlačila kao jedan od ključnih kamena spoticanja. Vidjeli smo da nijednoj partiji ta reforma ne odgovara. Znači da je veliko pitanje koliko bi nova vlada, ukoliko se formira, mogla zbog heterogenosti aktera koji će je činiti, i zbog njihove usmjerenosti isključivo ka pozicijama i vidovima moći – imati kapacitet i mogućnosti da bilo šta drastično promijeni – istakla je Đukanović.
Populistički igrač Beograda
Osvrnuvši se na to što predsjednik države i partijski kolega Milojka Spajića zahtijeva ,,punu inkluzivnost“ za sastav nove vlade – koja podrazumijeva strukture bivšeg proruskog Demokratskog fronta, a sa druge strane kaže da je Crna Gora spremna za članstvo u EU – Đukanović je kazala da su njegove izjave nerealne i nepromišljene, ali i obojene uticajem Beograda i sopstvenih preferenci.
– Tu razloga ima puno: što od uticaja Beograda, njegovih ličnih preferenci do toga da možda osjeća vrstu zahvalnosti prema onima koji su ga podržali na predsjedničkim izborima – navela je Đukanović.
Smatra i da on time pokušava da zadrži ili eventualno poveća svoje biračko tijelo.
Preporučeno
– Milatović je odmah nakon izbora obećao da će Crna Gora u periodu od pet godina ući u Evropsku uniju. To je bilo nerealno i nepromišljeno. Naši politički akteri su samo deklarativno za EU. Tako lijepa obećanja se građanima daju u populističkom maniru i bez ikakvog uporišta samo zarad veće podrške – podvukla je Đukanović.
