Video
O Bokeljskoj mornarici
Na pitanje kako bi Bokeljski Hrvati trebali biti kulturni most saradnje dvije države, no da mnogi u Zagrebu, a i u hrvatskoj zajednici u Boki Kotorskoj, nisu s odobravanjem dočekali vijest objavljenu prošle nedjelje da je Crna Gora sama uspjela registrovati na UNESCO-vu listu zaštićene nematerijalne baštine Bokeljsku mornaricu i tako jednostrano prisvojila kulturnu baštinu hrvatskog naroda u Crnoj Gori, Đukanović je rekao da je Crna Gora smatra svojim nematerijalnim kulturnim dobrom.
“Crna Gora je smatrajući Bokeljsku mornaricu svojim nematerijalnim kulturnim dobrom krenula u podnošenje dosijea za nominaciju da se uvrsti Bokeljska mornarica u nematerijalnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a. To je jedna tradicija koja je u Crnoj Gori prisutna od 9. vijeka. Kada smo podnosili zahtjev posebno smo naglasili da je to lokalna tradicija i lokalno naslijeđe te naglasili da je to baština prije svega katolika i Hrvata, ali i Crnogoraca i pripadnika drugih nacionalnih zajednica koje žive u Crnoj Gori. Dakle, da je po našem viđenju to neupitno nematerijalno dobro države Crne Gore i to je bio razlog zbog čega smo željeli da to kao izuzetno kulturno dobro učinimo sastavnim dijelom svjetske nematerijalne kulturne baštine”, objasnio je Đukanović.
O granici Hrvatske i Crne Gore
Đukanović je otklonio mogućnost komplikovanja situacije u vezi s Privremenim graničnim protokolom između Hrvatske i Crne Gore kojim se utvrđuje i međusobna granica na moru, nakon što je prošle nedjelje više izvora iz energetskog sektora potvrdilo da je u crnogorskom dijelu Jadrana italijansko-ruski konzorcijum ENI-Novatek pronašao naftu.
“Imamo protokol o privremenom režimu granice iz decembra 2002. godine i imamo zadovoljstvo da od tada do danas nije bilo nikakvih spornih pitanja između naših država ni na kopnu ni na moru i imamo najavu aktualne vlade da je u postupku završetka formiranja državne komisije Crne Gore koja bi bila u stanju nastaviti pregovore na tu temu sa svojim partnerom iz Hrvatske”, naglasio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
Na činjenicu da ta vlada dovodi u pitanje i zapravo dogovorenu i utvrđenu, unutar Privremenog režima, granicu na kopnu, Đukanović je rekao da ova vlada Crne Gore i po svom profilu ni na tom pitanju nije na onom nivou odgovornosti koji je imala vlada Crne Gore u prethodnom razdoblju gradeći partnerske odnose s Vladom Hrvatske.
“S Vladom Hrvatske smo više puta vodili te razgovore, više puta sam razgovarao s raznim premijerima u Hrvatskoj. Složili smo se da će biti optimalno ako budemo u stanju postići bilateralni sporazum. Ako ne, složili smo se takođe da ćemo to pitanje delegirati Međunarodnom sudu u Hagu ili ad hoc formiranom arbitražom i da ćemo sigurno bez bilo kakvih potresa u međudržavnim odnosima to pitanje civilizovano riješiti”, rekao je crnogorski predsjednik.
O istraživanju nafte i plina u Jadranu
“Drugo potpitanje je pitanje istraživanje nafte i plina. Vodio sam Vladu u vremenu kada smo raspisivali međunarodni konkurs za dodjelu koncesija za istraživanje ugljovodonika u podmorju i mi smo veoma vodili računa da koncesije koje trebamo dati partneru ne dodiruju nipošto sporno područje. Vjerovali smo da ćemo samo zakomplikovati rješavanje tog pitanja granice između dvije države ako u međuvremenu baš na tom dijelu podmorja bude pronađena nafta jer tada to više nisu samo interesi dvije države, nego su to i interesi naftnih kompanija i mnogo komplikovanije. Nismo išli k tom spornom području. U ovom trenutku se u Crnoj Gori realizuje koncesija za istraživanje ugljovodonika na područjima koji ne dotiču sporno područje. Za sada još uvijek nema potvrde da se pronašla nafta ili plin. Riječ je o jednoj vrlo dubokoj bušotini koja je sada prešla 6.000 metara. Vidjećemo što će nam ti rezultati, što će nam ta istražna bušotina pokazati i vidjećemo koliko će to biti komercijalno i isplativo za budućnost”, rekao je Đukanović.
O vraćanju školskog jedrenjaka “Jadran”
Školski jedrenjak “Jadran” bio je do zadnjeg rata upisan u matične flotne liste hrvatskih luka. Godine 1990. je iz Lore iz Splita otišao na remont u brodogradilište u Tivat. Ondje je ostao i Crna Gora ga nikad nije vratila. Na pitanje zašto su propali pregovori o povratku školskog jedrenjaka Hrvatskoj, a službeni Zagreb smatra ga neupitno hrvatskim vlasništvom, te hoće li ga Crna Gora ikad vratiti Đukanović je rekao da je to zaista jedno, jedino realno problematično pitanje.
“Imajući u vidu njegovu vrijednost složićemo se svakako nije krupno pitanje koje bi moglo dovesti u pitanje međudržavne odnose. I Crna Gora i Hrvatska da je neupitno vlasništvo jedne i druge države nad njim, a i jedna i druga pokazuju namjeru da ga zajedno eksploatiramo”, istakao je Đukanović.
Na konstataciju da vlasništvo na brodu bude podijeljeno i da je to sumanuta ideja jer je brod eksteritorijalno područje i bi li onda išla granica sredinom broda, Đukanović je rekao kako zaista nije ulazio u takve detalje.
Preporučeno
“Razumjećete me, nije to pitanje od nekog mog ni stručnog ni političkog dominantnog interesa. Uvjeren sam da oko tog pitanja možemo doći do dogovora i da to definitivno neće biti pitanje koje će opterećivati budućnost međudržavnih odnosa”, rekao je predsjednik Crne Gore.
