Video
Đurović je istakla da Crna Gora aktivno vodi politiku klimatskih promjena kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom planu kao jedna od 197 članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, čija je potpisnica od 2006. godine.
“Emisija gasova staklene bašte u našoj državi čini samo 0,009 odsto emisija na svjetskom nivou, ali ostajemo čvrsto posvećeni upravljanju razvojnim potencijalima na odgovoran i održiv način i sa najmanjim uticajem na životnu sredinu i klimatske promjene. Potvrđivanjem Pariskog sporazuma 11. oktobra 2017. godine iskazali smo spremnost da aktivno učestvujemo u svim međunarodnim procesima koji se odnose na smanjenje štetnih posljedica klimatskih promjena”, ukazala je Đurović.
Ona je saopštila da je donošenje Nacionalne strategije u oblasti klimatskih promjena do 2030. godine potvrda naše dalje posvećenosti u borbi protiv negativnih uticaja klimatskih promjena.
“Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma završilo je proces revizije nacionalno utvrđenog doprinosa (NDP), kojim je postavljen novi cilj za smanjenje emisije gasova staklene bašte za 35 odsto do 2030. godine u odnosu na 1990. godinu. Novi Zakon o zaštiti od štetnih uticaja klimatskih promjena će biti gotov do kraja ove godine”, istakla je Đurović.
Ona je naglasila da je glavni motiv za donošenje novog zakona unapređenje zakonodavnog okvira za zaštitu od negativnih posljedica klimatskih promjena i dalje usklađivanje sa pravnim tekovinama EU u ovoj oblasti, kao i ispunjavanje obaveza definisanih Mapom puta dekarbonizacije Energetske zajednice.
Preporučeno
“Crna Gora postaje dio Misije EU za klimatski neutralne i pametne gradove, koja će uključiti lokalne vlasti, građane, preduzeća, investitore, kao i regionalne i nacionalne vlasti kako bi do 2030. godine kreirali klimatski neutralne i pametne gradove i postarali se da ovi gradovi djeluju kao čvorišta za eksperimentisanje i inovacije što bi omogućilo svim evropskim gradovima da slijede njihov primer do 2050. godine.
Pored toga, Zelena agenda za Zapadni Balkan predstavlja novu strategiju rasta za Zapadni Balkan, koja prelazi sa tradicionalnog ekonomskog modela na održivu ekonomiju, u skladu sa Evropskim zelenim dogovorom. Glavni cilj je postizanje karbonske neutralnosti do 2050. godine i usklađivanje sa ključnim elementima Evropskog zelenog dogovora”, zaključila je predsjednica Đurović.
