Video
Đurović u razgovoru za Glas Amerike navodi da je jedan diplomatski minus usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, a drugi otkazivanje zvanične posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela, koji je je trebalo da posjeti Podgoricu nakon što je Crna Gora dobila IBAR.
Prema njenoj ocjeni, “usvajanje Rezolucije o Jasenovcu doprinijelo je da se Crna Gora ne nađe u zaključcima Evropskog savjeta o napretku zemalja kandidata”, a to je, podsjeća Đurović, ključni dokument koji govori o progresu u prethodnom periodu.
“A kada vas nema u zaključcima Evropskog savjeta, to je kao da konferencija nije ni bila. To je veliki minus na promociji dobrih vijesti koje dolaze iz EU”, upozorava Đurović.
Ona smatra da Crna Gora “otvara prostor za ulazak u zonu potencijalne blokade procesa pristupanja u nekoj od njegovih narednih faza”.
“Poznati su instrumenti koji su na raspolaganju državama članicama EU, ukoliko imaju neke bilateralne probleme sa nekom od zemalja kandidata”, navodi Đurović.
Rezolucija o Jasenovcu, smatra Đurović, ne doprinosi kulturi sjećanja, već je, kako navodi, “potreba dnevne politike u Crnoj Gori i urušavanja spoljnopolitičkih pozicija Crne Gore, koje je decenijama baštinila dobrosusjedske odnose”.
Đurović, takođe, navodi da “Crna Gora već mjesecima pogoršava odnose sa susjednom Hrvatskom” i ukazuje da “nema razumnog osnova za to”.
“Umjesto da smanjuje broj otvorenih bilateralnih pitanja sa susjednom Hrvatskom, Crna Gora taj broj multiplicira. Na taj način stavljamo sebe u težu poziciju, čime imamo slabiju startnu poziciju za pregovore. Hrvatska može da blokira zatvaranje nekog pregovaračkog poglavlja, da odloži Međuvladinu konferenciju…Hrvatska nije EU, ali je država članica EU sa punim pravom glasa, jer je politika proširenja bazirana na konsenzusu”, ukazuje Đurović.
Ona je, takođe, rekla da “ne vidi da je usvajanje Rezolucije o Jesenovcu nešto pohvaljeno od strane Srbije”.
“Hvalospjevi, iskrene čestitke, ili makar protokolarne diplomatske čestitke su izostale… Nas niko iz Srbije nije pohvalio što smo usvojili rezoluciju o Jasenovcu. Mi se hvalimo kako smo jedini na planeti to uradili, a sada se postavlja pitanje šta smo od toga dobili. Mi smo pokvarili odnose sa Hrvatskom, nismo popravili odnose sa Srbijom, a usvajanje te Rezolucije donijelo je samo dodatne unutrašnje političke turbulencije”, kaže Đurović.
Ona smatra da su politički akteri u Crnoj Gori, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, na istim pozicijama prema svom biračkom tijelu.
“Poruke prema glasačkom tijelu koje su imale populistički i etno-nacionalistički prizvuk, one su poznate unutrašnjoj javnosti. Svi su na istim pozicijama što se tiče odnosa prema svom biračkom tijelu, ali se situacija politički radikalizuje, što može uzrokovati negativan domino efekat. Može izazvati da se druge etničke grupacije sada osjećaju ugroženo. Treba da smanjimo te rezolucije u našoj Skupštini i da se bavimo evropskim integracijama na način na koji se to od Crne Gore očekuje”, navodi Đurović.
Ona poručuje da Crna Gora, ukoliko želi uspješno da okonča pregovarački proces, mora da čuva dobrosusjedske odnose, napravi dobru pregovaračku platform i usvoji reformsku agendu. Kada je posrijedi članstvo Crne Gore u EU, Đurović kaže da ne želi da licitira datumima.
Preporučeno
“Evropskom terminologijom – otvorio nam se prozor, mi bi kroz vrata. Vrata još nisu otvorena, ona su poluotvorena”, zaključila je nekadašnja ministarka evropskih integracija Crne Gore.
