Video
Đurović je kazao da članstvo u Evropskoj uniji vidi kao istorijsku priliku za stabilizaciju Crne Gore, ekonomski razvoj i modernizaciju društva, uz očuvanje kulturnog identiteta i posebnosti svih kolektiviteta koji u državi žive.
“Kao političar i šef poslaničkog kluba, ali prvenstveno kao građanin ove zemlje, na članstvo u Evropskoj uniji gledam kao na istorijsku šansu za konačnu stabilizaciju, ekonomski preporod i modernizaciju Crne Gore. Za budućnost naše države to znači pripadnost uređenom sistemu pravila, gdje se poštuju institucije, ali i gdje se uvažavaju specifičnosti svih kolektiviteta koji u njoj žive”, kaže poslanik NSD.
Svakodnevni život građana, kako je istakao Đurović, promijenio bi se nabolje prije svega kroz ekonomski standard.
“Vjerujem da bi članstvo u EU trajno osiguralo ekonomski pravac koji donosi veća primanja za zaposlene i penzionere uz očuvanje održivosti javnih finansija, stabilnije tržište, bolju infrastrukturu i veće šanse za mlade ljude, a da pritom ne izgubimo ništa od našeg kulturnog identiteta. Na kraju, želim posebno da naglasim – ovo nije naš ulazak u evropsku porodicu već povratak tamo gdje smo uvijek bili i pripadali. Uz to, valja se osvrnuti i na činjenicu da bi, da nije bilo tragičnog raspada Jugoslavije, ta zemlja najvjerovatnije još prije trideset godina bila članica ove zajednice“, kazao je Đurović za Standard.
CILJ JE ZATVARANJE SVIH PREGOVARAČKIH POGLAVLJA
Govoreći o napretku Crne Gore na evropskom putu, Đurović je ocijenio da je država bliža članstvu nego ikada ranije i da je pred njom ključna faza pregovaračkog procesa. Kao cilj je naveo zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja godine.
“Crna Gora je danas bliža Evropskoj uniji nego ikada ranije, što je činjenica koju potvrđuju i naši evropski partneri. Ulazimo u ključnu fazu i naš planirani cilj jeste da tehnički dio posla završimo do Nove godine, a to je zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja. U ovom procesu moramo istaći nemjerljiv doprinos parlamentarne većine i predsjednika Mandića za donošenje stotina zakona u parlamentu, čime su postignuti rezultati koji ulaze u istoriju. Vlada na čelu sa premijerom Spajićem je bila efektivna u pripremi svih tih zakona, što je u tom smislu čini jedinstvenom. Parlamentarna većina i Vlada su time pokazale visok nivo efikasnosti u usvajanju evropskih normi”, naveo je Đurović.
Ipak, smatra da najveće prepreke u ovoj fazi nijesu tehničke, već političke prirode, zbog čega je neophodno sačuvati fokus na reformama i izbjeći teme koje mogu usporiti evropski put.
“Što se tiče izazova, rekao bih da najveći od njih u ovom trenutku nijesu tehničke prirode, koliko političke. Najveći izazov je da ostanemo imuni na unutrašnja skretanja pažnje i sitno politikanstvo. Imperativ je da u Skupštini zadržimo apsolutni fokus na sprovođenju svih preostalih ustavnih i pravosudnih reformi, bez gubljenja dragocjenog vremena na teme koje vještački unose razdor, a odgovaraju određenim partijskim interesima”, poručio je on.
“EVROPSKI PUT MORA BITI IZNAD PARTIJSKIH INTERESA“
Đurović je ocijenio da je politički konsenzus vlasti i opozicije ključan za uspješan završetak pregovora, ističući da je potrebno da svi politički akteri pokažu odgovornost prema građanima.
„Politički konsenzus o ovom pitanju je ključan. Više puta sam javno ponovio da u moru dnevnih političkih saopštenja, performansa i jednodnevnih ultimatuma, ne smijemo izgubiti iz vida naš glavni strateški cilj. Stranke parlamentarne većine su pokazale zrelost, stavljajući u ovom momentu sve teme oko kojih imamo različita mišljenja u drugi plan u odnosu na evropski put.
Isto to očekujemo i od opozicije. Koristim i ovu priliku da pozovem opozicione kolege, naročito one koji su potpisnici važnih političkih sporazuma, da pokažu odgovornost prema građanima. Političke podjele i insistiranje na temama koje nijesu dio našeg zajedničkog evropskog dogovora mogu biti viđene isključivo kao bježanje od evropske budućnosti i pokušaj usporavanja države. Evropski zakoni i ustavne izmjene bi trebale biti iznad svakog partijskog i uopšteno rečeno partikularnog interesa“, kazao je Đurović za Standard.
“UTICAJ SE NE MJERI ISKLJUČIVO BROJEM PODIGNUTIH RUKU”
Govoreći o budućoj ulozi Crne Gore u Evropskom parlamentu, Đurović je ocijenio da broj poslanika neće biti jedino mjerilo uticaja države, već da će biti važni kvalitet argumenata, savezništva i poznavanje potreba građana.
“Crna Gora bi kao teritorijalno i populaciono mala država, imala u tom smislu proporcionalan broj poslanika u Evropskom parlamentu, što znači da svakako ne bismo bili među najbrojnijima. Međutim, uticaj u evropskim institucijama se ne mjeri isključivo brojem podignutih ruku, već jačinom argumenata, kvalitetom savezništava i jasnoćom stavova”, rekao je Đurović.
On ističe da će budući evropsposlanici imati priliku da se pridruže velikim i uticajnim evropskim političkim krugovima, preko kojih se direktno kroje evropske politike.
“Adekvatna zastupljenost naših interesa osiguraće se tako što ćemo tamo slati ljude koji su dokazani profesionalci, koji dobro poznaju potrebe naših građana, naše privrede, ali i naša specifična pitanja – poput zaštite životne sredine, razvoja turizma, unapređenja poljoprivrede, kao i očuvanja identitetskih prava. Evropski parlament pruža dobru platformu da se glas Crne Gore čuje“, istakao je Đurović.
“EU NE TRPI IMPROVIZACIJU“
Kao najveću korist članstva za građane, Đurović je izdvojio pravnu i ekonomsku sigurnost, veće zarade i penzije, pristup evropskim fondovima i veće mogućnosti za obrazovanje i poslovanje. Istovremeno je naglasio da država mora preuzeti odgovornost za dosljednu primjenu zakona.
„Najveća korist za građane biće pravna i ekonomska sigurnost. To označava bolje plate i penzije, pristup ogromnim strukturnim fondovima za razvoj naših opština, slobodno kretanje, prava obrazovanja i poslovanja na prostoru čitave Unije. S druge strane, najveća obaveza i odgovornost države jeste dosljedna primjena zakona i uspostavljanje sistema u kojem pravila važe jednako za sve. EU ne trpi improvizaciju i to je standard koji moramo trajno usvojiti“, kazao je Đurović.
Prema njegovim riječima, uspjeh evropskih integracija neće se mjeriti samo formalnim članstvom, već promjenama koje će građani osjetiti u svakodnevnom životu, naročito kroz bolju perspektivu za mlade i razvoj infrastrukture u svim djelovima države.
“Ipak, da budemo sasvim iskreni, najkonkretniji pokazatelj da smo napravili ozbiljne korake naprijed u okvirima Evropske unije, bio bi trenutak kada naši mladi ljudi više ne budu imali potrebu da odlaze iz Crne Gore u potrazi za poslom i boljim životom, već kada evropski kvalitet života, obrazovanja i rada donesemo ovdje, u naše opštine. Kada infrastruktura u Baru, Bijelom Polju ili Pljevljima bude na nivou zapadnoevropskih regija, to će biti nepobitan dokaz da je Crna Gora uspjela na svom putu, sa posebnim akcentom na nultu toleranciju prema korupciji i organizovanom kriminalu“, zaključio je Đurović.
Preporučeno
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.
