Bio bih iznenađen da takva vlada dočeka puni mandat – rekao je Garčević u intervjuu Pobjedi.
Garčević procjenjuje i da će okosnicu buduće vlade činiti Pokret „Evropa sad“, Demokrate i manjinske stranke, sa eventualnim učešćem Socijalističke narodne partije.Kaže i kako bi takva vlada na prvi pogled bila evropska i da bi slijedila dosadašnju vanjsku politiku Crne Gore, jer bi to, dodaje on, bio uslov predstavnika manjina za učešće u izvršnoj vlasti.
Ističe i kako će upravo uloga manjinskih partija biti ključna prilikom formiranja buduće vlade.
” Crna Gora je došla u situaciju da njeno evroatlantsko usmjerenje zavisi od manjinskih partija u vladi”, navodi Garčević.
On smatra i da je koketiranje PES-a sa partijama okupljenim oko doskorašnjeg Demokratskog fronta proizvod podjela unutar tog pokreta, koji nema jasnu ideološku profiliranost i koji je sastavljen od pojedinaca i partija sa različitim političkim agendama.
” Oni su sebe doveli u situaciju da se nalaze između dvije vatre – evroatlantske platforme kojoj mnogi u pokretu iskreno teže i nacionalističke, proruske i probeogradske politike koja je velikom broju članova i dijelu rukovodstva najbliža. Otuda ovi pokušaji da se nađe prostor za Mandića i Kneževića”, navodi Garčević.
POBJEDA: Rezultati minulih parlamentarnih izbora ne daju baš najsjajnije izglede za formiranje stabilne vlasti neophodne za nastavak reformskog procesa, jer ona zavisi od dva velika igrača od kojih je jedan proruski orijentisan, a drugi bez koalicionog potencijala. Vidite li, u trenutnim okolnostima, prostor za formiranje bilo kakve funkcionalne većine?
GARČEVIĆ: Parlamentarni izbori su završeni, ali oni vjerovatno neće donijeti očekivanu političku stabilnost u zemlji. Čini mi se da nas čeka više prijevremenih izbora dok se ne formira stabilna politička većina. Ovo nije iznenađenje imajući u vidu da izbori dolaze nakon 30 godina duge vlasti jedne partije. U sličnim okolnostima i u drugim državama politička tranzicija je duga i često nepredvidiva.
Zbog toga će predstojeći period biti period kada se koalicije lako grade, ali isto tako lako razgrađuju. Primjer ove ad hoc koalicije između Demokrata i Ure to potvrđuje. Vidimo šta se desilo sa Demokratskim frontom, a čini mi se da Pokret „Evropa sad“ tek treba da se suoči sa svojim unutrašnjim izazovima. Ove okolnosti će određivati karakter i trajanje nove vlade. Bio bih iznenađen da ona dočeka puni mandat.
POBJEDA: Koga uopšte vidite u toj novoj vladi i šta bismo od nje mogli da očekujemo u kontekstu nastavka strateškog kursa države?
GARČEVIĆ: Kako sada stvari stoje, a iznenađenja u politici su uvijek moguća, imaćemo vladu čiju bi okosnicu činili PES, Demokrate i manjinske partije. Moguće je da se njima priključe predstavnici SNP-a, na primjer, jer to ne bi ugrozilo „političku osovinu“ koja bi činila vladu. Ovakva vlada bi na prvi pogled bila evropska, jer bi se svi njeni činioci deklarativno zalagali za nastavak puta ka EU. Ona bi, takođe, slijedila dosadašnju vanjsku politiku Crne Gore, jer bi to bio uslov za ulazak predstavnika manjina u tu vladu. Crna Gora je zapravo došla u situaciju, što i nije slučajno, da naše evroatlantsko usmjerenje zavisi od manjinskih partija u takvoj vladi. Znači, ne očekujem suštinske promjene u vanjskoj politici poput povlačenja priznanja Kosova, ali ne očekujem ni značajan napredak ka EU članstvu.
Ovakva vlada će imati nekoliko izazova, a najveći izazov će biti njen sastav. Drugi izazov će biti kako da se sprovedu megalomanska obećanja u predizbornoj kampanji. Ovaj balast je posebno težak za PES. Volio bih da se varam, ali ćemo imati nešto slično što smo već gledali odmah nakon 2020. godine – konglomerat sastavljen od različitih političkih subjekata, sa često nepomirljivim ideološkim i političkim ciljevima, samo što ovog puta nema političkog protivnika u liku Mila Đukanovića da ih drži zajedno.
POBJEDA: A šta je sa koalicijom „Za budućnost Crne Gore“ u postizbornoj kombinatorici? Iz PES-a kažu da su otvoreni za pregovore sa njima.
GARČEVIĆ: Koketiranje sa partijama okupljenim oko koalicije „Za budućnost Crne Gore“ je proizvod podjela unutar PES-a.
Kao što se zna, ovaj pokret nema jasnu ideološku profiliranost i sastavljen je od pojedinaca i partija sa različitim političkim programima. Oni su doveli sebe u situaciju da se nalaze između dvije vatre – evroatlantske platforme kojoj mnogi u pokretu iskreno teže i nacionalističke, proruske i probeogradske politike koja je velikom broju članova i dijelu rukovodstva najbliža. Otuda ovi pokušaji da se nađe prostor i za Mandića i Kneževića.
Opet moram reći, uloga manjinskih partija će biti ključna. Ne mogu da zamislim Bošnjačku stranku ili partije koje zastupaju interese albanske i hrvatske zajednice da budu u vladi sa onima koji negiraju genocid u Srebrenici, traže povratak priznanja Kosova i žele da se ukinu sankcije Rusiji. Ulazak Mandića i Kneževića u koaliciju bi zapravo doveo do apsurda ideju da ta vlada sprovodi evroatlantsku politiku. Ne bih isto tako mogao da očekujem da bi manjinske partije prihvatile da ih ZBCG podržava u Skupštini, a da nije i formalno član vlade. Ovakav aranžman bi vjerovatno podrazumijevao neke dogovore po dubini i širini, što bi onda značilo da priča o zapošljavanju na osnovu kvalifikacija i vrijednosti kandidata pada u vodu.
Izbor partnera u ovoj vladi će umnogome odrediti put kojim će PES ići. Oni su izašli kao najjači poslije izbora, ali nijesu toliko jaki koliko su mislili da će biti. Imaju koalicioni potencijal, ali ne žele da prihvate najbolja rješenja. Obećali su mnogo, a pitanje je da li je to moguće ostvariti, naročito u ovakvoj koaliciji gdje će im biti vezane ruke i gdje će možda imati predsjednika vlade, ali neće imati slobodu da kreiraju politiku koju žele. Ukoliko koaliciju „Za budućnost Crne Gore“ žele kao partnera, onda će to pokazati da je evropska platforma bila samo predizborni mamac. Međutim, to su pitanja na koja oni treba da odgovore, njihov politički usud.
POBJEDA: Oni najavljuju zamah na evropskom putu i očekuju ulazak u EU tokom mandata naredne vlade. Jesu li takva očekivanja realna? Koliko ćemo, prema Vašim procjenama, još čekati na otvaranje tih vrata i od čega to, osim brzine našeg reformskog procesa, još zavisi?
GARČEVIĆ: Kada je u pitanju Crna Gora, naš napredak će zavisiti od toga da li će se i kada formirati jasna i dominantna politička većina koja će željeti da ubrza demokratske reforme u zemlji. Mnogo se priča o tome šta je volja i želja crnogorskih građana. Već niz godina istraživanja javnog mnjenja pokazuju da dvije trećine crnogorskih građana, ako ne i više, žele članstvo Crne Gore u EU. Ova želja građana nije pretočena u jasnu i nedvosmislenu politiku onih koji čine i činili su vladajuće većine u zemlji.
Možda bi neki od narednih izbora, vjerovatno za dvije do četiri godine, mogli da dovedu do formiranja jedne jasne, čvrste i široke vladajuće većine koja bi bila formirana na EU i reformskoj platformi i na osnovu programskih sličnosti partija koje čine tu koaliciju. Da bi se to dogodilo, treba da prevaziđemo palanačke liderske sujete i prihvatimo da je članstvo u EU nacionalni, a ne partijski ili lični interes i da nijedna partija nema tapiju na članstvo u nekoj od međunarodnih organizacija.
Dok ne dođemo do momenta kada ovakva vlada bude moguća i poželjna, nećemo imati ubrzane reforme. Umjesto toga imaćemo česte izbore, privremene političke koalicije, predizborna podmetanja i prozivanja. Kao što bi rekao Borisav Pekić, biće to godine koje su pojeli skakavci.
POBJEDA: Sa relevantnih adresa još uvijek šalju signale da je Crna Gora predvodnik integracionog procesa, a u isto vrijeme šef evropske diplomatije poručuje da je moguće da Ukrajina i Moldavija u EU ipak uđu prve. Je li to zaista toliko iracionalno kao što zvuči? Šta stoji iza tih poruka?
Preporučeno
GARČEVIĆ: Ne vjerujem da će ijedna zemlja uskoro ući u EU, a najmanje očekujem da se to tako brzo dogodi Moldaviji i Ukrajini. Neki eventualni prijem Ukrajine ili Moldavije bi bio rezultat političkih i bezbjednosnih zemljotresa u Evropi. U tom slučaju sve je moguće. U takvom scenariju, koji je za mene nevjerovatan, ne bi bilo moguće da Ukrajina i Moldavija postanu članice EU, a da zemlje našeg regiona ostanu bez članstva.
Video