Video
Sve je, kako navodi, još ranije ukazivalo da će predsjednik Milo Đukanović izgubiti predsjedničke izbore, te pobjeda Jakova Milatovića nije prestavljala iznenađenje, ali jeste razlika u broju glasova protiv takvog kandidata kao što je Milatović.
Razloge za Đukanovićev poraz Garčević vidi u tome što DPS nije izvukla prave zaključke iz poraza na parlamentarnim izborma 2020. i lokalnim izborima 2022.
“To znači da su građani očekivali da se partija iznutra reformiše kako bi bila atraktvna za određeni broj onih koji više ne glasaju za nju. To je izostalo i vidjeli smo iste ili slične ljude, izuzev nekoliko novih, što nije bilo dovoljno jer su građani željeli da se jasno napravi otklon od tog koruptivnog narativa”, istakao je Garčević.
Smatra i da narativ tzv. ekskluzivnog crnogorstva takođe nije dobro prošao.
“Mislim da je to išlo na ruku inkluzivnog srpstva, koji se preko srpskog sveta sprovodi. Mnogi ljudi koji se nijesu u svemu tome pronašli, jer nije isto biti Crnogorac na Cetinju ili u kraju odakle sam ja, odlučili su da ne glasaju ili su se okrenuli nekim drugim opcijama”, objašnjava Garčević.
Garčević ne smatra da je ovo kraj građanske Crne Gore, kako to neki predviđaju, već da se otvara prostor za njeno redefinisanje.
“I dalje, na osnovu analiza i informacija, smatram da većina građana Crne Gore podržava ulazak u EU i članstvo u NATO-u. To su dvije okosnice oko koje se može okupiti građanska Crna Gora, na nekoj novoj platformi koja bi bila mnogo više otvorena da primi različite ljude, ali i da jasno postavi regionalne i neke vanjskopolitičke ciljeve”, naglašava Garčević.
Crna Gora je identitetski vrlo kompleksna, i ne može se, kako kaže, pojednostavljeno porediti sa Srbijom.
“Neki u Srbiji na Crnu Goru gledaju samo kao produženje srpskog sveta ili Srbije, ali Crna Gora je mnogo više od toga. U tom smislu, uticaj SPC u Crnoj Gori, koji više nije latentan nego agresivan, čini da postoji jasna građanska snaga među različitim građanima Crne Gore, bilo da su oni Crnogorci, Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci ili Muslimani. Iz tog razloga je postojanje nove platforme ne samo da je poželjno nego vrlo moguće”, smatra Garčević.
ističe da nas u narednih nekoliko godina čeka veoma nestabilan period zakašnjele političke tranzicije.
Govoreći o promjenama na čelu DPS-a naglašava da je to dobar znak koji govori o demokratskom sazrijevanju Crne Gore.
“Način na koji je Đukanović kao lider prihvatio rezultate izbora i 2020. i sada, govori o jednoj političkoj zrelosti i razumjevanju politike na pravi način, i taj proces se može porediti sa nekim visokorazvijenim parlamentarnim demokratijama. Do sada nijesam vidio, izuzev još jednog lidera, da su kandidati koji su na izborima loše prošli, podnijeli ostavku”, naglašava Garčević.
Za istinske promjene u DPS-u potrebno je,smatra, osim kadrovskih promjena, promovisati i neke druge teme, koju su glasačima prijemčivije.
Govoreći o Pokretu Evropa sad, Garčević ističe da je ta partija za sad enigma za javnost.
“U toj partiji postoje ljudi koje dobro znam i koji su definitivno evroatlanski orjentisani, dok ,sa druge strane, ima onih koji su potpuno suprotne orjentacije. Da li će ta partija u budućnosti uspjeti da nađe zajednički imenitelj ili će se podijeliti, pokazaće vrijeme”, poručuje Garčević.
Dodaje da se o Zapadnom Balkanu se ne odlučuje na visokom nivou u State Departmentu, već sudbina regiona zavisi od pojedinaca.
“Ja sam čuo nekoliko puta da je zapravo jedna ideja da se, imajući u vidu krizu u Ukrajini i moguće nestabilnosti koje bi se širile odatle prema drugom dijelu Evrope, da bi se Balkan držao stabilnim u ovom vrlo neizvjesnom trenutku, da se razmišlja o tome da zapravo ključni partneri za Ameriku u ovom našem dijelu Balkana budu Srbija na jednoj i Albanija na drugoj strani, te da se preko uticaja na Beograd i Tiranu, na neki način kontroliše dinamika odnosa između Kosova i Beograda, na jednoj strani, i Beograda i Bosne na drugoj strani, ukjučujući i Crnu Goru i druge zemlje u regionu”, smatra profesor Bostonskog univerziteta.
Očekuje da će Evropa sad postati najjači politički akter nakon parlamentarnih izbora, te da će se formirati koalicija tzv srednjeg puta, koju bi, pored tog pokreta, činile Demokrate i URA, ukoliko pređe cenzus.
Preporučeno
“Očekujem da će se koalicije lakše praviti, ali će se lakše i razgrađivati. To nas dovodi u jednu vrstu nestabilnosti. Ne očekujem da ćemo se nešto brzo kretati prema Evropskoj uniji. Očekujem da će ta poltička tranzicija, koja je počela 2020. da se nastavi. Imaćemo neke dobre iskorake, ali ćemo na mnogim frontovima imati krize između koalicija”, zaključuje Garčević.
