To je u razgovoru za Pobjedu ocijenio diplomata i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević komentarišući nedavno imenovanje iskusnog diplomate Džejmsa O’Brajena na poziciju pomoćnika državnog sekretara za Evropu i evroazijska pitanja.

Američka diplomatska mreža nesumnjivo će biti dodatno ojačana dolaskom O’Brajena, koji je izuzetan poznavalac našeg regiona, a u njegovoj bogatoj biografiji upisani su i Dejton, ali i mirovni pregovori o Kosovu, održani 1999. godine u Rambujeu nadomak Pariza.

Tokom karijere u Stejt departmentu vodio je sa dosta uspjeha program sankcija, a bio je uključen u brojne mirovne pregovore u Evropi. O’Brajen, koji će biti nadređeni Gabrijelu Eskobaru, koji je u Crnoj Gori prepoznat kao najaktivniji američki diplomata u kontekstu dešavanja u regionu, bio je viši savjetnik bivše sekretarke Medlin Olbrajt, a tada je bio angažovan kao specijalni predsjednički izaslanik za Balkan.

Ipak, Garčević ističe da treba biti oprezan kada su u pitanju očekivanja nakon stupanja na funkciju novog zamjenika državnog sekretara, koji je na toj poziciji zamijenio Karen Donfrid.

” Rekao bih da je Zapadni Balkan u ovom trenutku u nekoj trećoj grupi prioriteta američke spoljne politike, s obzirom da imamo rat u Ukrajini, sada i dešavanja na Bliskom istoku, a tu je i prioritet broj jedan za Amerikance, a to je njihovo sučeljavanje ili, tako da kažem, takmičenje sa Kinom. Onda možemo zaključiti gdje je otprilike Zapadni Balkan na toj listi. U tom pogledu, individualna imenovanja, bez obzira koliko su ti ljudi značajni ili koliko oni imaju znanja o našem regionu, neće dramatično promijeniti pristup prema našem regionu “, ističe Garčević.

Vesko Garčević (Mara Babović/Pobjeda)

Dodaje da imenovanje O’ Brajena treba posmatrati kao nastavak jedne politike koju Amerika ima prema regionu i da ljudi na pozicijama poput one koju će on obavljati nijesu u većoj mjeri slobodni da sami kreiraju politiku, već sprovode ono što je zvanična politika države.

Međutim, Garčević napominje da je pozicija pomoćnika državnog sekretara ipak nivo na kojem se mogu dogoditi neke promjene.

” Jer neko ko se nalazi iznad tog nivoa, teško da bi se stalno i ozbiljnije bavio našim regionom”, smatra Garčević.

Kako kaže, treba imati u vidu i činjenicu da je sljedeća godina, godina izbora u Americi.

” I obično je to period kada ne treba da se mnogo talasa, odnosno gdje nema potrebe da se mnogo angažuje zbog eventualnih mogućih negativnih posljedica tog angažovanja. Dakle, izborna godina je godina opreza kada je u pitanju međunarodna politika”, ističe Garčević.

Crna Gora kao nevoljna članica NATO-a

Odgovarajući na pitanje da li imenovanje O’Brajena može dovesti do rigidnijih stavova prema Crnoj Gori, s obzirom na činjenicu da sugestije zamjenika pomoćnika državnog sekretara Gabrijela Eskobara u vezi sa formiranjem vlade nijesu ispoštovane, Garčević kaže da će Crna Gora ubuduće svakako u očima SAD, ali i ostalih saveznika, biti posmatrana kao ,,nevoljna članica NATO-a“, prema kojoj se pristup može samo produbiti, a ne umanjiti.

” Tačno je da je američka administracija upozoravala na formiranje ove vlade i ja sam već rekao da, imajući u vidu da smo članica NATO-a i da želimo u EU, ne možemo izjednačavati i isto prihvatati sugestije zemalja koji su saveznici i miješanje zemalja koje zapravo baštine politiku koja je suprotna politici vaših saveznika. Znači, ne možemo staviti miješanje jednih i sugestije drugih u istu ravan”, objašnjava Garčević.

Sada, kako kaže, imamo situaciju da posmatrajući karakter buduće vlade, postoji jasan i opravdan strah da će pojedini njeni konstituenti svojim radom zapravo dovesti u pitanje onu vrstu orijentacije koju je Crna Gora do sada baštinila.

” Imamo više primjera, to se ne ogleda samo u izjavama članova bivšeg DF-a, već su tu i slučajevi poput prošle godine kada je Strahinja Bulajić bio privremeni predsjednik Skupštine. On je napustio sjednicu Savjeta odbrane i time blokirao odluku o slanju trupa i pomoći Crne Gore u Baltik. Mi možemo očekivati da se takve i slične situacije dešavaju i sada, a imajući u vidu ko će biti novi predsjednik parlamenta, mi ne moramo da čekamo da oni uđu u vladu, oni mogu to da rade i ranije – kazao je Garčević.

Sve to, kako kaže, imaju u vidu Amerikanci, ali i svi ostali saveznici u okviru NATO-a.

– Sve će to dovesti do određenog opreza prema Crnoj Gori, a taj oprez se može ogledati i u smislu dijeljenja povjerljivih informacija koje dolaze iz NATO-a. Znači, nas će gledati kao jednu zemlju, nevoljnu članicu NATO-a, neku članicu koja jeste tu, koja sarađuje, ali koja zapravo to radi nevoljno. To će nas okarakterisati i na osnovu toga će biti primijenjen i pristup administracije SAD sa novim ljudima. Dakle, kada je u pitanju novi pomoćnik državnog sekretara, vidjećemo kakav će biti ishod, ali možemo da očekujemo da se sa njim djelovanje Amerike prema Crnoj Gori produbiti, nikako da bude umanjeno”, ističe Garčević.

Amerika nije riješila nijedno od velikih pitanja na Balkanu

Garčević smatra da je imenovanje Džejmsa O’Brajena ishod namjere da se zaokruži djelovanje američke administracije prema Zapadnom Balkanu, navodeći da, kada se sumiraju utisci, ne možemo reći da su SAD uspjele da riješe neka od velikih i važnih pitanja koje opterećuju region.

” Rekao bih da pristup SAD prema Balkanu posljednjih godina nije bio dovoljno dobar i nije bio jasno profilisan. Imali smo podršku Otvorenom Balkanu, taj je projekat bio zagovaran najviše od strane Gabrijela Eskobara, a ubrzo je propao. Osim toga, imamo situaciju i probleme na Kosovu u odnosima između Srbije i Kosova. Naravno, oni nijesu samo proizvod djelovanja Amerike, ali definitivno pristup SAD i jedan blagonaklon stav prema Srbiji nije pomogao rješavanju tog problema. Imamo kontinuiranu krizu u Bosni i Hercegovini, a situacija u Crnoj Gori je dodatno zakomplikovana. Znači, ništa od velikih pitanja ovdje, nažalost, nije riješeno”, rekao je Garčević za Pobjedu.

Ponavljajući konstataciju da sa oprezom treba posmatrati stupanje O’Brajena na poziciju pomoćnika državnog sekretara, Garčević navodi da iskusni diplomata ipak može imati ulogu u zauzimanju odlučnijeg stava prema Beogradu.

” Ali i ne samo prema Beogradu, već prema svim onima koji zapravo ne žele da slijede politiku SAD. Svi koji su naklonjeni Rusiji ne mogu očekivati da Vašington bude blagonaklon prema njima. Naravno, veoma važna biće i dešavanja i politika u kontekstu rata u Ukrajini”, navodi Garčević.

On zaključuje da stvari ipak nijesu kristalno jasne i da će budućnost pokazati kakav će Amerika stav zauzeti prema regionu, na šta će uticati izbori koji će biti održani u SAD naredne godine.

” Mi ne znamo koja će administracija doći poslije trenutne, možda bude ista ova. Onda bi mogli da govorimo o tome da li nakon izbora dolazi do jednog novog odnosa prema Zapadnom Balkanu, i da li taj novi odnos može biti oštriji, na primjer u odnosu na Beograd. Naravno, isto tako se može desiti da dođe sasvim druga administracija koja će da razmotri sve što je sada urađeno u regionu i izvrši novu raspodjelu pozicija i možda kompletno promijeni pristup”, zaključio je Garčević.