U dokumentu naslovljenom ,,Unaprijeđena saradnja sa partnerima sa Zapadnog Balkana“, koji je inicirala Austrija, a potpisnice su još Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija, pozivaju se institucije Evropske unije da definišu jasne, konkretne korake za ubrzanu integraciju država Zapadnog Balkana, najkasnije do početka 2024. godine.

– Mi, ,,Prijatelji Zapadnog Balkana“, dijelimo posebnu odgovornost za održavanje Zapadnog Balkana visoko na političkoj agendi EU i za podršku putu regiona ka EU. Pozivamo na obnovljenu energiju i ubrzanje procesa pristupanja i pozivamo

EU institucije da predstave jasnu agendu za postepenu i ubrzanu integraciju sa konkretnim koracima implementacije do 2024. godine i dalje, zasnovanim na fer i rigoroznim uslovima kao i na principu sopstvenih zasluga – kaže se u non-pejperu šest država članica Evropske unije.

,,MALIGNI UTICAJI I ŠTETNI NARATIVI“

Dokument za diskusiju pokrenula je Austrija, koja je ranije – kroz „Göttweig“ deklaraciju od 23. juna ove godine – aktivno lobirala za slične korake i ovog ljeta pokrenula grupu „Prijatelji Zapadnog Balkana“.

Suština inicijative koja se kroz non-pejper predlaže ključnim članicama EU u Briselu je – unapređenje saradnje država Zapadnog Balkana u sprovođenju zajedničke spoljne i bezbjednosne politike (Common Foreign and Security Policy), prevashodno kako bi se suzbili ,,maligni uticaji i štetni narativi“ kojima su ove države izložene već duže.

Pod tom sintagmom se jasno naznačava uticaj Rusije Vladimira Putina, ali i država koje slijede tu politiku i imaju uticaj na Zapadni Balkan.

– Poboljšana saradnja učinila bi nas efikasnijim u suočavanju sa spoljnim pritiscima i suprotstavljanju ruskim i drugim štetnim narativima u regionu koji su nekompatibilni sa vrijednostima EU i međunarodnim poretkom zasnovanim na pravilima – navodi se u non-pejperu.

S obzirom na to da se region suočava sa stranim miješanjem, dezinformacijama i ilegalnom migracijom, ministri EU raspravljaju o potrebi „uspostavljanja redovnije i strukturirane razmjene sa našim partnerima prema utvrđenim procedurama i politikama EU“.

Ovaj non-pejper, pojavio se prije nego što su se ministri vanjskih poslova EU u ponedjeljak 13. novembra sastali sa svojim kolegama iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.

MJERE I MEHANIZMI: OBUKA I SEMINARI

U tekstu non-pejpera se naznačava 14 mjera ili mehanizama iz agende koja bi, kako smatraju kreatori dokumenta, mogla da pomogne jačanju evropske spoljne i bezbjednosne politike.

To bi, između ostalog, uključivalo poziv ,,partnerima iz država Zapadnog Balkana“ da se pridruže formalnim i neformalnim sastancima Savjeta za spoljne poslove EU „barem jednom u semestru“, kao i pozive ambasadorima zemalja ovog regiona da se pridruže neformalnim sastancima sa svojim kolegama u Političkom i bezbjednosnom komitetu (PSC) „o temama od zajedničkog interesa, najmanje jednom u semestru“.

U trećoj tački (mjeri) predlaže se i povećanje prisustva, vidljivosti i angažmana Evropske unije u regionu, uključujuci ,,redovnije i koordinisane posjete, takođe u ime visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost“

Neki prijedlozi nalikuju pozivima za stručno usavršavanje ljudi iz državne administracije zemalja Zapadnog Balkana.

Tako se insistira da se uspostavi ,,redovna razmjena i stručne radionice o pitanjima ljudskih prava uz tekuće aktivnosti vezane za implementaciju poglavlja 23“, kao i pojačanje obuke ,,za mlade diplomate i državne službenike kako bi se upoznali sa EU diplomatijom i institucijama EU“.

A sve se to može izvesti, smatraju popisnice non-pejpera, ,,kroz saradnju sa novim kampusom College of Europe u Tirani, Univerzitetskim institutom EU u Italiji, Diplomatskom akademijom u Beču, Diplomatskom akademijom u Ljubljani, Diplomatskom akademijom Republike Hrvatske i Regionalnom školom za javnu upravu u Crnoj Gori…“

PROBLEM SAJBER BEZBJEDNOSTI

Kao jedan od važnih problema sa kojima se suočavaju države Zapadnog Balkana u non-pejperu se naglašava – sajber bezbjednost.

Zato je, predlaže se, važno ,,razviti simulacijske vježbe slabosti sistema kritične infrastrukture (Cyber-Range) u cilju povećanja spremnosti za sajber incidente“ napominje da se to može izvesti ,,kroz Evropski koledž za sigurnost i odbranu (ESDC), Centar za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) kao i TAIEX“.

Predlaže se, takođe, nadležnima u Briselu da se partneri sa Zapadnog Balkana pozovu da posjete Agenciju Evropske unije za sajber bezbjednost (ENISA) radi ,,daljeg upoznavanja sa ekosistemom sajber sigurnosti EU i promovisanja potpunog usklađivanja sa zakonodavstvom EU…“. Shodno tome, promoviše se ideja – radi unapređenja strateške komunikacije sa EU – ,,dalja nadgradnja napora

EEAS StratCom Task Force za Zapadni Balkan i povećanje saradnje sa lokalnim partnerima“.

” Kontaktirati s državama Zapadnog Balkana i održati konsultacije prije sljedećih rundi pregovora o Konvenciji UN-a o kibernetičkom kriminalu i identifikacije zajedničkih stavova”, jedna je od mjera koje se predočavaju zvaničnicima u Briselu.

Uz sve to, u non-pejperu se insistira na ,,redovnim dijalozima o bezbjednosti i odbrani“, kao i o redovnoj razmjeni informacija, uključujući ,,i informacije o trećim zemljama“…

SPISAK ŽELJA

Koliko će konsultacije o sajber sigurnosti stvarno poboljšati odbrambenu sposobnost država Zapadnog Balkana za borbu protiv sajber kriminala ili organizovanih kampanja dezinformacija, koliko će seminari i posjete institucijama EU zaista ubrzati evropske integracije – teško je procijeniti.

Iako su dobre političke namjere izvjesne, nije lako predvidjeti kakav će uticaj non-pejpera biti na ključne donosioce odluka u Briselu. Potpisnice non-pejpera jasno su detektovale problem sa kojima se suočavaju države Zapadnog Balkana, ali predložene mjere iz agende djeluju više kao neka vrsta – edukativnih mehanizama.

U političkom smislu, međutim, non-pejper otkriva puno – kao dokaz da unutar EU ne postoji jasna strategija koji bi ovaj region sačuvala od uticaja takozvanih trećih strana, prevashodno Rusije i njenih saveznica.

Zanimljivo je, takođe, da non-pejper ne potpisuju neke važne članice EU koje su susjedi država Zapadnog Balkana, poput Mađarske, Bugarske ili Rumunije, koje imaju svoju mrežu uticaja. Zato je legitimno pitanje: kakav će se efekat postići na terenu, čak i ako dokument bude dobro primljen u centrali Evropske unije.

Uostalom i do sada su, u više navrata, neki evropski državnici – poput, recimo, mađarskog premijera Viktora Orbana – ignorisali dobre ideje, važne upute ili preporuke, od Evropskog parlamenta ili iz samog vrha EU u Briselu.

“Prijatelji Zapadnog Balkana”

” Imali smo odvojen sastanak sa ministrima (vanjskih poslova) Zapadnog Balkana kako bismo pokazali koliko je ovaj region važan, da razgovaramo o nedavnim prijedlozima Evropske komisije za proširenje, da insistiramo na potrebi da bliže pratimo našu spoljnu politiku”, rekao je šef diplomatije EU Žozep Borelj, nakon sastanka u poneđeljak 13. novembra, ministara država EU kojem su prisustvovali i ministri vanjskih poslova Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Ministarka vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade Slovenija Tanja Fajon osvrnula se i na inicijativu iz non-pejpera.

” Zajedno sa Austrijom, Češkom, Grčkom, Hrvatskom, Italijom i Slovačkom, pozvali smo na pripremu plana za postepenu, ali ubrzanu integraciju zemalja Zapadnog Balkana. Između ostalog, zalažemo se da, nakon usaglašavanja spoljne i bezbjednosne politike sa evropskom, mogu da učestvuju na našim sastancima kao posmatrači. Samo uz jačanje veza uspješno ćemo se nositi sa izazovima koji su pred nama: od dezinformacija i hibridnih prijetnji do ilegalnih migracija”, navela je Fajon.

Austrijski ministar inostranih poslova Aleksandar Šalenberg rekao je da je od ,,ključne važnosti da Zapadni Balkan ostane visoko na našoj političkoj agendi, kako bismo podržali evropski put regiona“.

” Zajedno sa „Prijateljima Zapadnog Balkana“, predložio sam produbljivanje naše saradnje na zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici”, rekao je Šalenberg aludirajući na predloženi non-pejper.