“Srpska pravoslavna crkva se, pod ovim imenom i postojećom teritorijalno-organizacionom rasprostranjenošću, istorijski pojavljuje tek nakon osnivanja Kraljevine SHS. Do tada, pravoslavna crkva u Crnoj Gori je bila autokefalna sa svim nadležnostima koje imaju pravoslavne crkve u samostalnim državama. Kada već govorimo o tome, potpuno je jasan princip koji postoji u pravoslavnom svijet. Taj princip je da se administrativno- teritorijalna organizacija pravoslavne crkve povezuje, odnosno poistovjećuje sa državnom teritorijom. Po istom tom osnovu je i sadašnja SPC stvorena stvaranjem Kraljevine Srba,Hrvata i Slovenaca”, kazao je Drašković.
Kako navodi, taj princip se povremeno gazi iz nacionalističkih i velikodržavnih aspiracija, što je u slučaju Crne Gore posebno očigledno.
“Nestankom Crne Gore kao države nakon Prvog svjetskog rata došlo je i do nestanka crnogorske crkvene samostalnosti a Zakon o slobodi vjeroispovjest, koji se mjesecima od strane SPC i srpske političke opozicije pokušava staviti van snage, ispravlja samo mali dio te istorijske nepravde. Naročito to u dijelu koji se tiče povraćaja oduzetih vlasničkih prava države na svojim crkvenim objektima”, dodao je on.
Liberalna partija će, kaže Drašković, uvijek, pa i ovim povodom, interese Crne Gore stavljati na prvo mjesto.
“Vjerski objekti, posebno oni od kulturno-istorijskog značaja, predstavljaju nacionalno blago koje pripada svima. Bez obzira na vjersku, etnička ili u neku drugu razliku. Samim tim, odlučno se protivimo bilo kakvom novom ili dodatnom popuštanju pred onima koji elementarno ne poštuju Crnu Goru, njene zakone i organe. U svakoj normalnoj zemlji zna se da se vlast bira na izborima i da ta vlast u Skupštini donosi, a u izvršnoj vlasti, odnosno Vladi, sprovodi zakone. Ti zakoni onda važe za sve jednako. Naravno, svi zakoni pa i ovaj, se mogu mijenjati, osporavati ili ukidati u za to predviđenim, legalnim procedurama i pred organima koji su za to nadležni. Tako je to u svim demokratski uređenum društvima, pa i našem”, ispričao je.
On dodaje da osim istorijskih, kulturnih i vjerskih razloga, protivljenje bilo kakvom daljem popuštanju u primjeni Zakona o slobodi vjeroispovjesti tiče se i ustavno pravnih principa.
Preporučeno
“U ovoj zemlji, shodno Ustavu, vlast potiče od građana koji svoj stav o tome iznose na izborima. Tu volju niko nema pravo da preoblikuje ili ignoriše. Ta volja će, uvjereni smo, pokazati i na prestojećim izborima da je Crna Gora država čiji se zakoni moraju poštovati”, zaključuje Drašković.
Video