Predsjednik Demokratske partije socijalista i nekadašnji crnogorski premijer Milo Đukanović ističe da Crna Gora, poštujući viševj ekovne prij atelj ske odno se sa Rusijom, nije napravila nijedan potez sa ciljem da ih poremeti i da je pogoršanje odnosa refleks poremećaja na globalnoj sceni.
Preporučeno
„Pogoršanje odnosa Crne Gore i Rusije refleks je poremećaja na globalnoj političkoj sceni. Poštujući svoje viševjekovne prijateljske i zvanične političke odnose sa Rusijom, Crna Gora nije napravila ni jedan potez sa ciljem da ih poremeti. U vrijeme raspada Jugoslavije Moskva je više puta humanitarno i na druge načine pokazivala prijateljstvo prema Crnoj Gori, što je posebno došlo do izražaja tokom priprema za obnovu crnogorske državne nezavisnosti. Predsjednik Vladimir Putin i ja o tome smo veoma otvoreno razgovarali i Rusija je među prvima priznala nezavisnost Crne Gore. To su gestovi koji se cijene i pamte“, kazao je Đukanović u drugom dijelu intervjua za Pobjedu.
On ističe da iako su ruski zvaničnici rekli da “duguje Rusiji”, ne duguje ništa.
“To znaju svi u Moskvi koji su iole upoznati sa crnogorsko-ruskim odnosima. Posebno gospoda Lavrov i Šojgu, sa kojima sam, sticajem okolnosti, godinama unatrag imao odnose znatno bliže od oficijelnih. To se promijenilo, ne mojom krivicom: Moskva je valjda očekivala da se odreknemo sebe zbog interesa Rusije i da ja Crnu Goru povedem tim putem. Moj „dug“ prema Rusiji je to što nijesam izdao Crnu Goru! Najzad, da sam ikada tokom svoje političke karijere dozvolio da me neko zadužuje, sigurno bih se danas ponašao servilno i snishodljivo. Ovako, uzdignuta čela mogu pogledati svakome u oči, i u Crnoj Gori i u Rusiji. Uprkos uvredama i prijetnjama koje su stizale sa različitih moskovskih adresa, vodeći računa o tradiciji dobrih odnosa sa Rusijom koju su nam preci ostavili u nasljeđe, trudio sam se da se prema toj zemlji ophodim u duhu svog dobrog vaspitanja i da istovremeno bez zastoja posvećeno radim na ostvarenju najvažnijih nacionalnih interesa: integraciji Crne Gore u EU i NATO. Svakako, ne bez žala i čuđenja što sam takve poruke dobio baš od Sergeja Lavrova”, rekao je predsjednik DPS-a.
Korigovane ocjene
Odgovarajući na pitanje, da li je zvanični Beograd znao šta se sprema 16. oktobra prošle godine, Đukanović navodi:
“Tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić je, dan ili dva nakon završenih izbora u Crnoj Gori, izašao sa korigovanim ocjenama i informacijama prikupljenim od strane tamošnjih državnih organa koji nedvosmisleno ukazuju da je teritorija Srbije zloupotrijebljena za pokušaj destabilizovanja Crne Gore, kao i da je jedan broj građana Srbije učestvovao u aktivnostima koje su po našu zemlju mogle imati opasne posljedice. Iako je zbog takvih izjava bio izložen medijskim i političkim udarima, predsjednik Vučić je zajedno sa timom saradnika iskazivao spremnost da pomogne crnogorskim nadležnim organima i podijeli informacije koje posjeduje, što je pomoglo pokretanju sudskog procesa u Crnoj Gori”, rekao je predsjednik DPS-a.
Govoreći o tome da li je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić znao šta se sprema 16. oktobra, ističe:
“Ne mogu Vam odgovoriti kada je ko od zvaničnika Srbije informisan o saznanjima njihovih bezbjednosnih službi. Iz onoga što sam vidio u njihovom dosijeu, jasno je da taj materijal nije nastao 16. oktobra, već znatno ranije. Taj veoma obiman i detaljan dosije sadrži ubjedljive dokaze iz kojih se lako i vjerodostojno može zaključiti o kojim je ruskim i srpskim državljanima riječ i ko su zapravo arhitekte i ključni izvođači pokušaja nasilnog preuzimanja vlasti u Crnoj Gori”, rekao je Đukanović.
On je istakao da želi da vjeruje da se u srpskim bezbjednosnim strukturama nije blagovremeno prepoznala krajnja namjera nasilnog preuzimanja vlasti i izazivanja bratoubilačkog rata u Crnoj Gori.
“Nažalost, saradnja crnogorskih i srpskih institucija bila je ispod mog očekivanja već od kraja oktobra, dakle, značajno prije završnice kampanje za predsjedničke izbore u Srbiji. Već sam Vam kazao da sam veoma detaljno pregledao dosije srpskih službi o onome što se Crnoj Gori spremalo i ta dokumenta su, nažalost, u veoma malom obimu dostupna crnogorskim pravosudnim organima”, rekao je Đukanović.
On istieč da mu ostaje da se pita zašto.
“Iako razumijem razloge nacionalne bezbjednosti koji Srbiju opredjeljuju da određena saznanja ostavlja za sebe, moja su očekivanja ipak bila veća; posebno imajući u vidu da sam u reakcijama predsjednika Vučića prepoznavao ozbiljnu zabrinutost za posljedice ovih aktivnosti po bezbjednost cijelog regiona”, poručio je Đukanović.














