Video
Zapadni Balkan ima problema, a iz godine u godinu kritike u izvještaju Evropske komisije se ponavljaju. One najstrože odnose se na poglavlja 23. i 24. koja tretiraju oblasti pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti. Da razloga za zadovoljstvo manjka, kada je riječ o djelu Izvještaja koji tretira pravosuđe, kaže za Novu M, bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović.
Ako pogledamo prvu regionalnu impresiju mislim da svi možemo biti nezadovoljni time što u oblasti pravosuđa i temeljnih prava, kao region ocjenjeni smo da progresa nema.
Prema izvještaju EK, odredjeni pomaci vidni su u borbi protiv korupcije.
Dobro je da ima pomaka ali ono što oni očekuju je sprovođenje svih tih novih politika, posebno antikorupcije i naravno bilans rezultata.
Sem starih kritika, ima i novina. A novina je kaže Đurović da je u izvještaju EK uključena analiza izbornog ciklusa. Naglašava konstataciju da u regionalnoj saradnji postoje značajne političke tenzije sa Srbijom. Potcrtava i cinjenicu da je koncern Vijesti dobio znacajan novac od jake srpske firme M-tel, povezane sa tamošnjim predsjednikom Aleksandrom Vućićem.
Ono što u tom kontekstu nedostaje to je i da se posmatraju dužina uticaja Srbije na CG i političko miješenje Srbije u unutrašnji život CG, koje se intenzivno dešava od početka godine a i nekoliko godina u nazad i posebno što su evidentni i u javnosti saopšteni određeni finansijski tokovi koji se prema tom osnovu dešavaju, kako prema crnogorskim medijima tako i …recimo samo pola milona fakture jedne koalicije, prema jednom mediju, pa do faktura koje nijesu demantovane prema istom tom mediju od Mtela, koji je drugo ime za predstavnike zvanične Srbije od 1. 7 milona eura, to je veliki novac.
Đurović kaže da je riječ o velikom transferu novca, koji dovodi do direktnog miješanja u politički život nezavisne zemlje kakva jeste Crna Gora.
Sam predsjednik Vučić je rekao da je poslednjih godina CG za SPC transferisano preko 5 miliona eura i preko 7 milona za različite organizacije koje promovišu zaštitu srpske kulturne baštine.
U Izvještaju EK se evindentira i rastući nacionalizam nakon parlamentarnih izbora 30.avgusta.
Ono što nas može brinuti da je izborni ciklus kao što je EK konstatovala bio praćen situacijama etničke i nacionalne netrpeljivosti koja se negativno odrazila na pitanje političkog dijaloga i još više polarizovala naše društvo.
A sem polirizacije društva, pred budućom Vladaom su brojni izazovi i zadaci koje tretira Izvještaj, kaže Đurović.
Za Crmu Goru su se desile krupne političke promjene i svakako da ta tranzicija i promjene koalicije na vlasti sa sobom nosi, da kažem sa svojom dužinom, neizvjesnošću i heterogenošću aktera nosi dosta rizika, posebno što se dešava u uslovima zdravstvene i posljedične ekonomske krize od sledeće vlade se očekuje zdravo ekonomsko upravljenje posebno javnim dugom i javnom potrošnjom, a posebno pokušaj oživljavanja političkog dijaloga u institucijama sistema, koji je uvijek bio glas EU.
Pojedina rješenja moramo naći sami, a za druga, poput ekonomskih, ruku podrške imamo od evropskih partnera. Tako je EK pripremila ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan. Naime komisija predlaže da se mobiliše do devet milijardi eura IPA III sredstava za period 2021-2027.
U totalu to izgleda vrlo impresivno, uključuje značajne iniciojative koje uključuje taj ekonomski investicioni plan. Ono što možemo posmatrati kako se on razrađuje u narednih sedam godina na i kako se razgrađuje sa zemljama, ako vidimo te flag-ship inicijative, a ima ih desetak u najvećem dijelu tih inicijativa nalazi se CG, što znači da nema proporcija i kvota još uvijek, nije ni ko prvi dođe njemu projekat.
Koliko će od ukupno devet milijardi eura pripsati Crnoj Gori zavisi od toga koliko kvalitetno pripremimo projekte, te koliko su isti u skladu sa onim što su standardi projekta za evropske grantove i kredite, pojašnjava Đurović.
Važno je imati što veći stepen pripremljenosti projekta u definisanim prioritetima i da svaka zemlja bude zastupljena, šta tu ima za CG u perspektivi ima puno infrastrukturnih projeketa i važnih projekata, kao što je auto-put, željeznica, hidro-elektrana komarnica, energetska efikasnost, upravljanje otpadom.
Izvještaj je kreirao i slobodu medija. Iako su usvojeni revidirani medijski zakoni, to je ostalo u sjenci hapšenja i postupaka pokrenutih protiv urednika portala i građana zbog saržaja koje su objavljivali u toku 2020. godine. Spočitava nam se da već više godina, nije registrovan napredak u pogledu slobode izražavanja. Đurović sa ovakvim stavom nije saglasna.
Mislim da u Crnoj Gori postoji sloboda izražavnja mislim da imamo jedan medijski pluralizam da imamo puno medija možda i više nego što možemo da apsorbujemo i da u tom smislu ne možemo govoriti da smo mi partijska država, gdje se zloupotrebom resursa daje ljudima sloboda izražavanja.
Na pitanje koliko je 2025. realan datum ulaska CG u EU, Đurović kaže:
Sa ovolikom količinom izazova koji su se obrušili na CG rizično upravljati datumi. Kao evropejac i optimista, mislim da su rokovi do 25 mogući.
Preporučeno
A koliko je EU blizu ili daleko zavisiće, kaže Đurović od novih strukltura vlasti, koji bi kako kaže trebalo da pokažu da li idu u pravcu Evrope ili će se nešto mijenjati u smislu spoljnje politike CG. Zavisi dodaje, i od unutrašnjih izazova pred kojim je i Unija.
