Video
“S obzirom da planiramo da završimo sve sljedeće godine do decembra, tih kritičkih nota bi trebalo biti mnogo manje i one su sada predmet naše unutrašnje debate, ali sve se to posmatra iz evropskih prijestolnica koje se na kraju pitaju. Države članice odlučuju, a Komisija predlaže neke buduće odluke. Tako da, ako mislimo da završavamo, moramo da ubrzamo – to je negdje sažetak onoga što piše u izvještaju”, podsjetila je ona.
Gdje god u izvještaju piše ozbiljna zabrinutost, objašnjava ona, na to treba posebno obratiti pažnju, a to se, kaže, na više mjesta ističe.
Odgovarajući na pitanje, da li je moguće ostvariti plan Vlade Crne Gore kojim je predviđeno da se do kraja sljedeće godine zatvori 20 poglavlja, kaže da bi Crnoj Gori naredne godine treble četiri Međuvladine konferencije koje bi bile kvartalne, a koje bi pratio intenzivni dijalog u zemlji i gdje bi se mapirale one stvari koje se zaista moraju uraditi.
“Sva poglavlja možemo podijeliti uslovno u tri trećine, jednu u kojoj ćemo ispuniti mjerila najvećim dijelom za pristupanje, druga u kojoj moramo da vidimo šta stvarno moramo da uradimo i da to svakako uradimo i treća grupa koja spada u zonu toga političkog odlučivanja. To su svakako najteža poglavlja – vladavine prava, životne sredine, državne pomoći možda i 19 – pripreme za strukturne fondove”, istakla je Đurović.
Komesarka za proširenje Marta Kos pomenula je mogućnost probog roka za nove države članice, kao i isključenja iz Evropske unije (EU) u slučaju nazadovanja, što ima za cilj da se spriječi ulazak “trojanskih konja Rusije u EU” i da se obezbjede jači mehanizmi zaštite vladavine prava.
Đurović, kaže, da u Briselu postoji strah i da zbog toga traže pravno utemeljenje u strogim kriterijumima.
Naglašava i da osnivački ugovori ne prepoznaju isključivanje, jer član 49 kaže kako se ulazi u EU, dok član 50 kaže kako se izlazi, dok ne postoji član koji govori kako se država isključuje.
Preporučeno
“Ako pogledamo ugovore Rumunije i Bugarske bile su zaštitne klauzule i one su bile aktivne 15 godina po pristupanju, u oblastima kao što su danas mjerila za poglavlja 23 i 24, Rumunija i Bugarska su izvještavale punih 15 godina i to je bilo vezano sa praćenjem mjerila, izvještavanjem, prozivanjem, kritikama, posvećenim radom, promjenama vlada i vodećih koalicija. Tek 2023.godine, poslije predsjedavanja Savjetom od strane tih zemalja, one su tek formalno pravno izašle iz mehanizma verifikacije i provjere saradnje, ali nigdje nije pisalo u tim posebnim odlukama da one u bilo kom momentu mogu biti tretirane kao zemlje koje će biti isključene. To je bila 2007.godina, danas je 2025.godina, situacija je značajno teža, tako da me ne čudi da komesarka Kos ističe takvu neku mogućnost. Lično ne želim da vjerujem da takvo nešto može da piše u nijednom ugovoru o pristupanju, pa ni za Crnu Goru”, naglasila je Đurović.
