Dvadeset četiri godine od „Oluje“: Hrvatska slavi, u Srbiji dan žalosti, Crna Gora “između čekića i nakovanja”

Širom Hrvatske još prekjuče počelo je slavlje povodom 24 godine od vojne akcije „Oluja“, a centralna proslava, kao i svake godine, zakazana je za sjutra u Kninu. Dok se u Hrvatskoj ovaj datum slavi, u Srbiji se obilježava uz komemoracije i sjećanje na na ubijene i prognane. Crna Gora, koja će i ove godine imati predstavnika na proslavi “Oluje”, nalazi se između “čekića i nakovanja” – zastupljena je na proslavi u Hrvatskoj, koja joj je saveznica u NATO-u, a iz Srbije je zbog toga na meti žestokih kritika.

Akcija “Oluja” je počela 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na području tadašnje Republike Srpske Krajine, odnosno Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije. Dok su kolone izbjeglica u automobilima, kamionima, traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju i BiH, hrvatska vojska je ulazila u napušteni Knin, u kojem je 5. avgusta istakla hrvatsku zastavu. U akciji je učestvovalo oko 130.000 pripadnika oružanih snaga sa hrvatske strane.

Procjenjuje se da je u akciji “Oluja” ubijeno ili nestalo oko 2.000 Srba, a protjerano je više od 200.000.

Sa teritorije Republike Srpske Krajine 4. i 5. avgusta 1995. krenuo je talas izbjeglica u kojem je bilo više od 200.000 ljudi. Mještani su sa najosnovnijim stvarima, prevoznim sredstvima koja su imali, krenuli da se iseljavaju, a na putu ka Srbiji i Republici Srpskoj izbjegličke kolone su stalno napadali hrvatska artiljerija i vojno vazduhoplovstvo.

Izbjeglima nije bio dozvoljen ulazak u Beograd, već samo prolaz Bulevarom Arsenija Čarnojevića.

Dan žalosti ili Dan pobjede?

Osim što Srbija i Hrvatska različito gledaju na ovu akciju, pa čak i kada je riječ o broju žrtava i onih koji su izgubili svoje domove, ovaj dan dvije države različito i obilježavaju.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije nekoliko dana najavio je da će u nedelju u manastiru Krušedol biti obilježena godišnjica akcije Oluja, za koju je rekao da je najveće etničko čišćenje posle Drugog svjetskog rata.

“Ovo je peta ili šesta godina da obilježavamo Oluju kroz suze, ali i sa ponosom što smijemo otvoreno da govorimo o našem bolu, ne dodvoravajući se nekome i prećutkujući zločine nad našim narodom. Sa Hrvatskom ćemo morati da gradimo bolje odnose, bez obzira što se oni raduju Oluji. Mi ćemo da gledamo u budućnost”, naveo je Vučić.

Za Hrvatsku je, kako su isticali hrvatski zvaničnici, akcija „Oluja“ „veličanstvena i najveća pobjeda u istoriji Hrvatske“, a 4. i 5. avgusta će na Kninskoj tvrđavi biti održana tradicionalna proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.

“Na Kninskoj tvrđavi već tradicionalno će se podići državna zastava, a prigodan letački program izvešće akrobatska grupa Hrvatskoga ratnog vazduhoplovstva ‘Krila Oluje’, koja upravo ove godine obilježava 15 godina od okupljanja prve postave pilota”, rekao je državni sekretar hrvatskog Ministarstva odbrane Tomislav Ivić, koji je najavio da će proslava ovogodišnje godišnjice početi revijom filmova o Domovinskom ratu.

Dan ranije, 4. avgusta, na splitskoj rivi koncert će, povodom godišnjice Oluje, održati Marko Perković Tompson, pjevač poznat po uzvikivanju ustaških parola, a na poziv gradonačelnika Splita Andre Krstulovića Opare, Splitsko-dalmatinske županije i Koordinacije branitelja grada Splita.

Samo dvije presude za zločine u „Oluji“

Do akcije „Oluja“ došlo je uprkos tome što se ta oblast nalazila pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Nakon akcije hrvatske vlasti zatvorile su područije bivše Krajine, a ulaz je bio dozvoljen samo hrvatskoj vojsci i policiji, ali i hrvatskim izbjeglicama iz tog područja.

Kako je objavila hrvatska NVO „Dokumenta“, za vrijeme službenog trajanja operacije „Oluja“ i u narednih 100 dana, pripadnici Hrvatske vojske (ili naoružane osobe) usmrtili su više stotina, a prema Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava najmanje 410 civila, iako nisu pružali otpor. Spaljeno je više od 22.000 kuća.

Zbog ratnih zločina počinjenih u akciji „Bljesak” i „Oluja” Tribunal za ratne zločine u Hagu pripremao je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Hrvatske Franja Tuđmana, koji je preminuo 1999. U aprilu 2001. haški istražitelji saslušali su bivšeg načelnika GS Hrvatske vojske Petra Stipetića, ali je on nakon sprovedene istrage oslobođen sumnji za zločine počinjene tokom akcija „Medački džep“, „Bljesak“ i „Oluja“.

Gotovina i Makrač

U Haškom tribunalu sudilo se hrvatskim generalima Antu Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku za progone, deportacije, ubistva, zločine protiv čovječnosti, pljačku imovine, kršenje zakona i običaja ratovanja. Čermak je prvostepeno oslobođen optužbi, dok su Gotovina i Markač osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora. Međutim, Žalbeno vijeće poništilo je tu presudu i oslobodilo ih optužbi.

Bura u Crnoj Gori

Prošle godine Crna Gora je imala svog predstavnika na proslavi “Oluje” u Kninu. Prisustvo našeg oficira Ivana Mašulovića na prošlogodišnjoj proslavi izazvalo je buru i u srpskoj i u dijelu crnogorske javnosti.

Crna Gora je i ove godine donijela odluku da pošalje svog predstavnika, koji će sa hrvatskim vlastima “proslavljati” vojnu akciju “Oluja”.

Potvrda da će se to i desiti stigla je iz Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore, i to kao odgovor na poslaničko pitanje poslaniku Demokratskog fronta u crnogorskoj skupštini Jovanu Vučuroviću.

“U skladu sa uobičajenom diplomatskom praksom, a pogotovo između saveznika unutar NATO, diplomata iz ambasade biće i ove godine prisutan na događaju”, poruka je crnogorskog MSP-a.

Dio crnogorske i srpska javnost već su burno dočekali ovu vijest, a žestoke reakcije treba očekivati sjutra nakon što se predstavnik Crne Gore pojavi na centralnoj proslavi u Kninu.

B.K.