Video
To je između ostalog jedan od zaključaka nacrta non pejper dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori.
U nacrtu dokumenta u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se da je Sudski savjet između 2019. i 2020. ponovo imenovao sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu.
-Ovo pokreće ozbiljna pitanja o poštovanju Ustava i pravnog okvira, kojima se ograničavaju takva imenovanja na maksimalno dva mandata, kako bi se spriječila prevelika koncentracija moći u pravosuđu. To takođe nije u skladu sa preporukama GRECO-a o nezavisnosti sudstva – navodi se u dokumentu.
U oblasti slobode izražavanja, navedeno je da je da je postignut određeni napredak u istragama starih slučajeva napada na imovinu medija.
U 2019. godine vlasti su registrovale četiri napada na novinare. U 3 od tih slučajeva podignute su optužnice.
Zaštita je ponuđena za dvoje novinara.
U aprilu 2020. policija je, kako se navodi, rasvijetlila četiri slučaja napada na medijsku imovinu iz 2011. i 2014. godine, kada je pet vozila oštećeno i uništeno. Dvije osobe – maloljetnici u vrijeme napada – uhapšene su, ali organizatori napada ostaju nepoznati.
U januaru 2020. godine, kao mjera za borbu protiv dezinformacija, urednici portala su privedeni zbog navodnog krivičnog djela izazivanja panike i nereda.
– Nakon toga su uslijedile dalje represivne mjere vlasti zbog njihovih postova na društvenim medijima, uključujući I obajve u kontekstu krize COVID-19 i protiv četvorice građana pokrenut je krivični postupak – navodi se u non pejperu.
U dijelu medija, navodi se i da prelaz RTCG-a sa državnog medija na instinski javni servis još nije završen, a naimenovanje novog Savjeta u junu 2019. godine nije uspjelo da poboljša uredničku nezavisnost i profesionalne standarde RTCG-a.
Kada su u pitanju religijske slobode, u dokumentu se podsjeća da je u decembru prošle godine donešen Zakon o slobodi vjeroispovjesti kako bi se regulisao status vjerskih zajednica, te da je Vlada pokrenula dijalog između pravnih stručnjaka i Srpske pravoslavne crkve, koja smatra da je direktno ugrožena ovim zakonom.
U dijelu poglavlja 24 koji se odnosi na borbu protiv organizovanog kriminala, navodi se da su ljudski resursi tužilaštva i policije nedovoljni da bi se nosili sa raznim opterećenjem.
-Policiji treba više istražitelja za organizovani kriminal i krijumčarenje droge, stručnjaka zaduženih za posebne istražne mjere i stručnjaka za kibernetički kriminal, privredni kriminal i forenziku – navodi se u dokumentu.
Pravni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala je, kako navode, u velikoj mjeri uspostavljen i usklađen sa pravnom tekovinom EU.
-U decembru 2019. godine Crna Gora je ponovo izmijenila zakon o spriječavanju pranja novca i finansiranja terorizma. 2020. godine zakon će trebati ponovo izmijeniti, kako bi se otklonili preostali nedostaci i uskladio sa direktivom EU direktivom o pranju novca.
Preporučeno
U maju 2020. godine, Komitet eksperata za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEIVAL) zvanično je uklonio Crnu Goru iz procesa praćenja četvrtog kruga, smatrajući da je zemlja preduzela dovoljno koraka da ispravi nedostatke koji su identifikovan je u 2015.
