Razlog je, kako tvrde izvori, što su premijer i ministri u kontaktima sa najvišim predstavnicima Evropske komisije jasno upozoreni da je i takav model, po uzoru na Maltu, apsolutno neprihvatljiv i da bi imao negativne posljedice na proces EU integracija. Evropska unija je zbog modela ,,zlatnih pasoša“ tužila Maltu.

Komisija je rekla kako smatra da šema koja omogućava efektivnu kupovinu malteškog, a time i EU državljanstva putem definisanih plaćanja ili ulaganja, što predstavlja kršenje zakona Evropske unije.

Kontroverzni projekat je zvanično završen 31. decembra, ali u dijelu javnosti, Briselu i Vašingtonu postoji skepsa u iskrenost takve najave, zbog velikog broja aplikacija.

” Dobili smo upozorenje da ni taj prijedlog nije prihvatljiv, tako nema ništa što bi ličilo na prošli model. Nema prostora za inovirane modele zbog protivljenja EK”, rekao je Pobjedi visokopozicionirani izvor iz Vlade.

Prema novom modelu, koji je odbijen od Brisela, Vlada, premijer i Ministarstvo finansija, prodaja tzv. zlatnih pasoša bi doživjela izmjene u smislu slivanja svog novca na jedan žiro račun, a prikupljena sredstva bi bila, kako tvrde, usmjerena kineskoj Eksim banci.

Pobjeda je još ranije objavila da Abazovićeva Vlada u tehničkom mandatu planira da u nekoliko narednih mjeseci dodijeli još stotine počasnih državljanstava iako je taj kontroverzni projekat završen 31. decembra 2022. godine.

” Procedura je spora. Sve aplikacije koje su predate se rješavaju”, rekao je izvor Pobjede.

Osnova za dodjelu je da projekat nije ukinut već završen, pa se u proceduri i dalje nalazi još 240 aplikacija, za 240 aplikanata i 547 članova porodice koji su zahtjeve predali do 31. decembra prošle godine.

Od početka jula 2022. do kraja prošle godine donijeto je 398 rješenja o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom po osnovu ekonomskog državljanstva i to 118 rješenja za aplikante i 280 rješenja za članove njihovih porodica.

To se navodi u dokumentu koji je Vlada objavila, a u kojem piše i da se aplikacije odnose na one koje su Ministarstvu unutrašnjih poslova dostavljene u periodu prije 1. 7. 2022. godine.

Kako se navodi u dokumentu koji je Vlada objavila u tom periodu, Agencija za investicije Crne Gore je odobrila 277 aplikacija, dok su za navedeni period licencirani agenti za ocjenu međunarodne podobnosti odobrili 121 aplikaciju.

” U izvještajnom periodu Ministarstvu unutrašnjih poslova je u skladu sa članom 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu i Odlukom o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore, od strane predsjednika Vlade dostavljeno 117 prijedloga (za 117 aplikanata i 283 člana porodice)”, navodi se u dokumentu.

Pobjeda je ranije objavila da su aplikanti, njih dvije trećine, mahom građani Ruske Federacije.

,,Zlatnim pasošima“ investirali 158 miliona eura
U informaciji stoji i da je u julu prošle godine objavljen novi javni poziv za iskazivanje interesovanja za kvalifikovanje projekata na Listu razvojnih projekata.

Na javni poziv, kako navode, pristiglo je sedam prijava, od kojih je pet projekata uvršteno na listu.

” Prema podacima Agencije za investicije, za period od 1. jula do 30. decembra 2022. godine, za potrebe ulaganja u jedan od razvojnih projekata u primorskom, sjevernom ili središnjem regionu Crne Gore, na escrow račun je položeno 158.656.246 eura, dok je ukupan iznos koji je u ovu svrhu uplaćen investitorima 37.419.195 eura – stoji u izvještaju.

Za potrebe ulaganja u poljoprivredu i prerađivačku industriju, u datom periodu je na escrow račun položeno ukupno 1.250.000 eura.

U svrhu razvoja manje razvijenih jedinica lokalne samouprave, na escrow račun je u posmatranom periodu položeno ukupno 55.200.000 eura, dok je na poseban račun Agencije za investicije uplaćeno 13.000.000 eura.