Video
Dodaju i da, iako mišljenje Venecijanske komisije nije pravno obavezujuće, proizvodi pravno dejstvo, jer je Crna Gora članica Savjeta Evrope. Na mišljenje Venecijanske komisije, koje je, na izmjene Zakona o predsjedniku tražio predsjednik države Milo Đukanović, navode sagovornici Gradske, poslanici će čekati 15 do 20 dana.
Crna Gora, kao država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dužna je da uredbama, direktivama, odlukama, preporukama i mišljenjima, usaglašava zakone sa evropskim ističu sagovornici Gradske RTV. Naglašavaju da se izmjenama Zakona o predsjedniku, kojima se ustavne nadležnosti predsjednika prebacuju na skupštinsku većinu i vladu, krši evropska pravna tekovina.
“Ukoliko bi ove izmjene stupile na snagu, odnosno, ukoliko se ne sačeka mišljenje Venecijanske komisije i poslanici ne shvate poruke naših evropskih partnera, plašim se da bi EU potpuno digla ruke od Crne Gore. Put kojim je krenuo 41 poslanik crnogorskog parlamenta nije evropski put i to treba da znaju svi građani i građanke”, kazala je pravnica Marijana Laković Drašković.
Naglašava da se narušava ravnoteža između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti i da je jedan dio izvršne vlasti, koju vrši Predsjednik Crne Gore, uzurpirala zakonodavna vlast. Ako bi zakon stupio na snagu i počeo da se primjenjuje to bi, kako je objasnila, bio ustavni puč.
Ukoliko je Skupština htjela da mijenja Ustav mogla je to da učini glasovima dvije trećine poslanika. Poslanici su to učinili preko izmjena Zakona o predsjedniku što je, zaključuje Laković Drašković, nepoštovanje Ustava.
Pravnik Miloš Vukčević kazao je da mišljenje Venecijanske komisije nije pravno obavezujuće, ali spada u grupu mekog prava – soft law, koje proizvodi pravno dejstvo i koje se ne smije ignorisati.
“Ukoliko parlamentarna većina ne postupi po mišljenju Venecijanske komisije, poslala bi poruku da je protiv evropskih integracija Crne Gore, da ne uvažava mišljenje tako važnog savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, čija je Crna Gora država članica”, kazao je Vukčević.
Vukčević kaže da je izmjene Zakona o predsjedniku ranije trebalo poslati Venecijanskoj komisiji, dok su bile u izradi. Dodaje i da bi sve bilo drugačije da Ustavni sud funkcioniše.
“Siguran sam da bi Ustavni sud u nekom brzom roku ocijenio da je riječ o neustavnom zakonu. Međutim, u ovakvoj situaciji imate jednu vrstu institucionalne i pravne krize i kad imate nefukniconalan Ustavni sud u ovakvim situacijama, najbolje rješenje je skratiti mandat Skupštini, odnosno vratiti mandat građanima”, ocijenio je.
Struka objašnjava da Predsjednik, s obzirom da se na izborima bira neposredno, ima veći legitimitet od ostalih institucija.
Preporučeno
“Imate situaciju da se jednim zakonom derogiraju ustavne nadležnosti Predsjednika države što je propisano Ustavom, a to je da predsjednik predlaže mandatara. To je njegova ustavna nadležnost. Ovdje imate situaciju da je 41 poslanik prigrabio tu nesporno ustavnu nadležnost Predsjednika”, zaključuje Vukčević.
