Video
Ako proces bude završen do 2029. godine, EU bi potvrdila da može djelovati odlučno, čak i u izazovnim okolnostima. To se, između ostalog, navodi u nalazima analize briselskog Centra za evropske politike (EPC) .
“Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji smatra se niskorizičnim, ali potencijalno visokouticajnim korakom za Uniju. U trenutku geopolitičke nesigurnosti, uspješna integracija male, ali stabilne ekonomije poput crnogorske, mogla bi ojačati kredibilitet EU i pokazati da je sposobna da drži riječ i djeluje s ciljem”, ističe se u analizi.
Crna Gora je, dodaju, najnapredniji kandidat za članstvo u EU.
“Otvoreno je svih 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je sedam privremeno zatvoreno. Reforme u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije omogućile su Crnoj Gori da ispuni ključne kriterijume vladavine prava, što je zemlju učinilo prvim kandidatom sa tako značajnim postignućima. Planirano je zatvaranje još pet poglavlja do kraja 2025. godine, čime bi broj zatvorenih poglavlja dostigao 12 – dovoljan prag za uspostavljanje radne grupe za pregovore o pristupanju”, ističe se u analizi.
Ekonomija Crne Gore pokazuje relativnu stabilnost, sa rastom BDP-a iznad prosjeka regiona, smanjenom inflacijom i smanjenjem javnog duga.
“Upotreba eura, visoki nivo trgovinske integracije sa EU i liderstvo u energetskoj tranziciji, sa preko 60 odsto energije iz obnovljivih izvora, dodatno potvrđuju spremnost zemlje. Javna podrška članstvu u EU i dalje ostaje visoka, oko 70-75 odsto”, ističe se u analizi.
Međutim, izazovi i dalje postoje.
“Pravosuđe još uvijek ima kapacitetske praznine, borba protiv visoke korupcije i sloboda medija su djelimična, a reforma javne uprave suočava se sa političkim uticajem. Promjene vlada i politička fragmentacija otežavaju stabilnost, iako trenutna vlada sa dvotrećinskom većinom obećava predvidljivost”, dodaje se.
Na nivou EU, proces proširenja ostaje obilježen proceduralnom opreznošću i potrebom za konsenzusom, što često usporava napredak.
“Unija se suočava sa izazovom da sporo postignute reformske mjere i političku oklijevanje članica uskladi sa hitnošću geopolitičke situacije. Upravo ovdje Crna Gora nudi priliku da se pokaže odlučnost – mala zemlja sa 600.000 stanovnika i BDP-om od 5,8 milijardi eura praktično ne predstavlja fiskalni ili institucionalni teret, ali zahtijeva političku hrabrost za integraciju.
EU bi, navodi se, trebalo da iskoristi pristupanje Crne Gore kao test i priliku za jačanje inter-institucionalne koordinacije, modernizaciju procedura i demonstraciju sposobnosti da ispunjava obećanja.
“Radna grupa za pregovore o pristupanju, osnovana do kraja godine, poslala bi jasan signal posvećenosti Crnoj Gori, Zapadnom Balkanu i ostalim kandidatima”, cijeni se u analizi EPC-a.
Za Crnu Goru je, naglašava se u analizi, ključno da održi reformsku dinamiku, posebno u pravosuđu, javnoj administraciji i borbi protiv korupcije, te da zatvori sva pregovaračka poglavlja do 2027. godine, kako bi 2029. godine postala punopravna članica.
Preporučeno
“Stabilna vlada i institucionalna predvidljivost biće presudni za uspjeh. Integracija Crne Gore u EU ne bi smanjila standarde, već bi modernizovala način njihove primjene, kroz kontinuirano praćenje i podršku. Pristupanje zemlje poslužiće kao politička vježba za Uniju, jačajući kapacitete za interno upravljanje i buduće širenje. Na kraju, proces je test spremnosti same Unije da vodi s kredibilitetom, hrabrošću i kompetencijom u doba globalnih izazova”, ističe se, između ostalog, u analizi.
