Video
Na pravilno funkcionisanje crnogorskih institucija uticala je politička nestabilnost, uticaj antievropskih snaga i činjenica da je implementacija EU reformi zaustavljena. Želim da vjerujem da će se ova situacija vrlo brzo preokrenuti. Država treba da nastavi svoje EU reforme u vladavini prava, da ojača funkcionisanje svojih institucija sa funkcionalnim Ustavnim sudom na prvom mjestu, ali i svih ostalih institucija, da jača podršku svim fundamentalnim slobodama – kaže u intervjuu Pobjedi ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova. Ističe da bi u EU željeli da se zemlja ponovo fokusira primarno na implementaciju EU agende
Kako ocjenjujete odnose između Crne Gore i Češke jer dvije države nemaju otvorenih pitanja. Prijateljski odnosi su potvrđeni tokom posjete predsjednika Đukanovića u septembru kada je održan i poslovni forum. Da li su češki investitori zadovoljni poslovanjem u Crnoj Gori i da li ekonomski odnosi prate dobru političku saradnju?
Međusobni odnosi Crne Gore i Republike Češke su veoma dobri. Češka je podržala ponovno sticanje nezavisnosti Crne Gore 2006. godine i sve vrijeme do dan-danas aktivno podržava proevropsku politiku Crne Gore, cijeni reforme koje su Crnu Goru vodile do članstva u NATO, cijeni zajedničku vanjsko-bezbjedonosnu politiku Crne Gore, naročito sada usljed geopolitičkih dešavanja nakon februarske agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine i usljed sve agresivnijeg uticaja Ruske Federacije na Crnu Goru i ostale države regiona Zapadnog Balkana. Republika Češka, kao predsjedavajuća Savjetom EU, nastoji da, u svim smjerovima, podrži fokus zemlje na Evropsku uniju u svim pravcima i istovremeno podrži zemlju u borbi protiv informacionih, sajber i hibridnih napada antievropskih snaga. Republika Češka vjeruje da se svi političari u zemlji mogu složiti oko onoga što je u interesu svih građana zemlje, da imaju međusobni dijalog koji ih zajedno vodi do kompromisa a kompromis vodi do dogovora. Crnoj Gori je prije svega potrebna reformska agenda EU za jačanje vladavine prava, slobode izražavanja, bezbjednosti novinara i poštovanja ljudskih prava svih. To uključuje i neophodnost vraćanja funkcionalnosti Ustavnom sudu i funkcionalne kancelarije VDT-a – kako bi se na taj način ojačale sve druge neophodne institucije u zemlji i kako bi se stvorio prostor za rad demokratskog parlamentarizma i za stvaranje stabilne političke vlasti koja se može formirati na slobodnim i fer parlamentarnim izborima.
Od 2010. godine ekonomske odnose dvije zemlje karakteriše rastući promet, a češko-crnogorska trgovina ima dugoročni pozitivan trgovinski bilans. Od 2020. mjere za borbu protiv korona virusa (djelimični lokdaun i ograničenja prekograničnog saobraćaja) uticale su na pad trgovinskog bilansa. Podaci za 2022. godinu – već ukazuju na dalji rast. U izvozu tradicionalno dominiraju putnička vozila, mašine za automatsku obradu podataka, mjenjači, prenosna vratila, zupčanici, električne baterije, sredstva za pranje i čišćenje, grijači vode, aparati za grijanje, pegle, telefoni i drugo. Uvoz iz Crne Gore uglavnom obuhvata rude aluminijuma, gvožđe i čelične šipke i cijevi, čelične profile, otpad od aluminijuma i bakra, gvozdene ili čelične rezervoare i burad, slavine i ventile za cijevovode, kotlove i kade, vino, mošt, toaletne i kozmetičke proizvode.
Posjeta predsjednika Crne Gore Republici Češkoj uglavnom je bila usmjerena na politički i program Evropske unije, ali je naravno tokom posjete održan niz važnih sastanaka na temu razvoja trgovinskih odnosa između dvije zemlje, između ostalih i sa ministrima saobraćaja, poljoprivrede i lokalnog razvoja i digitalizacije i vjerovaćemo da će ovi pregovori podstaći dalju međusobnu trgovinsku saradnju. Naredne godine planirano je nekoliko nadovezujućih posjeta čeških predstavnika Crnoj Gori, na primjer, ministar saobraćaja Republike Češke planira posjetu Crnoj Gori, zatim rukovodstvo Privredne komore, a razgovara se i o drugim oblicima saradnje.
Visok saldo međusobne trgovinske razmjene u određenoj mjeri nadoknađuje uslužni sektor, posebno turizam. Broj turista iz Češke nastavlja da raste, tokom naredne ljetne sezone planirano je više letova između Tivta i Praga, a planirani su i letovi iz Tivta za Brno. Predstavnici češke turističke privrede i turističkih agencija zainteresovani su za posjetu Crnoj Gori, ona je tradicionalna destinacija za naše turiste koji se zapute na Jadran i u planine. Turizam je stoga važan dio naše poslovne i ekonomske saradnje. Zainteresovani smo da se nastavi rast broj turista u oba smjera.
Aktuelna vlada nije uspjela da ostvari ni trećinu obaveza prema EU, mjesecima je blokiran Ustavni sud jer političke elite ne mogu doći do dogovora da izaberu sudije Ustavnog suda. Država se nepovratno udaljava od Brisela, a društvo od evropskih vrijednosti. Jesmo li izgubili šansu za brži ulazak?
Crna Gora i dalje ima dobre šanse da se vrati na integracijski i pristupni kolosijek za članstvo u EU ako svi politički akteri pokažu volju za to. Svjedoci smo rastućih političkih tenzija, polarizacije društva, izostanka konstruktivnog angažmana političkih partija i neuspjeha izgradnje konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa. Na pravilno funkcionisanje crnogorskih institucija uticala je politička nestabilnost, uticaj antievropskih snaga i činjenica da je implementacija EU reformi zaustavljena. Želim da vjerujem da će se ova situacija vrlo brzo preokrenuti. Država treba da nastavi svoje EU reforme u vladavini prava, da ojača funkcionisanje svojih institucija sa funkcionalnim Ustavnim sudom na prvom mjestu, ali i svih ostalih institucija, da jača podršku svim fundamentalnim slobodama. Takođe treba ojačati ulogu civilnog društva. Želimo da budemo uvjereni da je rukovodstvo zemlje svjesno hitnosti unapređenja funkcionisanja ključnih državnih institucija i davanja prioriteta cjelokupnoj agendi EU koja je važna za kvalitet života svih koje živi u Crnoj Gori.
U međuvremenu su poslanici većine predložili neustavne izmjene Zakona o predsjedniku kako bi Miodraga Lekića izabrali za premijera. To je građane i suverenističke partije izvelo na proteste kojima se traže prijevremeni izbori. Da li je to rješenje za krizu u Crnoj Gori?
Mirni protesti građana su njihovo ljudsko pravo, koje demokratsko društvo mora da štiti i važan je signal za političare i cijelo društvo. Ipak, političari moraju biti ti koji treba da pokažu spremnost za dijalog, traže kompromise i slaganje, pronađu neophodno političko rješenje za političku nestabilnost. Primarno vlada i svi političari su ti koji građanima dokazuju da se njihov glas, koji poziva na deblokadu EU reformi i zaštitu ustavnog poretka zemlje, čuje.
Poznato je da je region Zapadnog Balkana godinama pod jakim malignim uticajem Rusije. Kako se oduprijeti tim napadima kada su gotovo sve crnogorske institucije u velikoj mjeri urušene i nefunkcionalne?
Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, koja deceniju sprovodi reformske procese i radi na ispunjavanju kriterijuma za pristupanje EU, ali i kao članica NATO-a, Crna Gora je svoju spoljnu politiku u potpunosti uskladila sa politikom EU. To vrlo cijenimo. Crna Gora je svoju orijentaciju u sprovođenju vanjske politike u novim geopolitičkim uslovima pokazala kada je osudila agresiju Rusije na Ukrajinu. Crna Gora je usvojila paket sankcija Rusiji, koji je ranije usvojio Savjet Evropske unije. Donošenje takve odluke pokazuje solidarnost Crne Gore sa Ukrajinom. Svi u EU smo i te kako svjesni rastućeg uticaja Rusije u zemlji i regionu Zapadnog Balkana. Češka je imala svoje iskustvo sa sličnim naporima i morala je i još mora na njih odlučno reagovati. U ovakvim vremenima raste odgovornost političara da ojačaju, a ne oslabe institucije i vladavinu prava u zemlji i konsenzus u društvu. Zbog toga je od krucijalnog značaja da Crna Gora ima jake, čvrste i potpuno funkcionalne institucije vladavine prava i sprovođenja zakona, institucije koje se bore protiv organizovanog kriminala, hibridnih, sajber napada i dezinformacija koje dolaze iz inostranstva a usmjereni su protiv EU ili NATO, i čiji je napor da se zakoči proces evropskih integracija države, da se oslabi interes građana za članstvom u EU. Ostaje da se završi implementacija ključnih reformi pravosuđa. Potreban je sudski i tužilački savjet Ustavnog suda. Dosadašnji rezultati o sudskoj odgovornosti i dalje su ograničeni. Efikasnu nezavisnost, integritet, odgovornost i profesionalizam pravosuđa potrebno je dalje jačati, u skladu sa evropskim standardima. Takođe, efikasna parlamentarna demokratija je ključna i na kraju, ali ne i najmanje važno, da se čuje glas aktivnih nevladinih, slobodnih medija i građanskog društva i da podržavaju rad institucija. EU i svi drugi prijatelji Crne Gore su tu da pomognu, podrže i ohrabre da se proces implementira. S obzirom na to da je prisustvo Rusije u regionu Zapadnog Balkana izrazito, kao i da postoje jaki tradicionalni odnosi između Rusije i Crne Gore, rat u Ukrajini može dodatno ojačati ruski uticaj ovdje. Stoga je vođenje politike evropskih integracija od velikog značaja.
Istraživačka mreža BIRN je u skandaloznoj mapi targetirala crnogorske novinare i borce za ljudska prava i prozvala ih ekstremistima. Mapa, i pored brojnih tužbi i primjedbi, nije uklonjena niti se BIRN ogradio od ovog slučaja. S obzirom na Vaše bogato novinarsko iskustvo, kako komentarišete ovaj potez BIRN-a koji se finansira iz evropskih fondova i trebalo bi da promoviše demokratiju i zaštitu ljudskih prava?
Kao viši diplomata za bilateralnu tako i multilateralnu službu, kako za Republiku Češku, Ujedinjene nacije, OEBS, NATO i Organizaciju za međunarodne migracije IOM, u proteklih 26 godinu, tako i kao bivši istraživački novinar, producent i direktor UN-a informativne, medijske i političke službe, mogu reći da je sloboda govora i zaštita novinara i ljudskopravnih eksperata i aktivista u osnovi mog rada već dugi niz godina.
Demokratske zemlje treba da pažljivo štite slobodu govora i izražavanja i da se fokusiraju na to kako vodimo našu javnu debatu. Granice slobode govora moraju biti zaštićene državom, sa druge strane svako ko javno govori mora poštovati etiku i mora se ponašati profesionalno. Niko ne smije pozivati na nasilje ili kršenje ljudskih prava, niti koristiti jezik mržnje. U bilo kojoj javnoj debati moramo biti u stanju da se ne složimo, ali da ostanemo građanski nastrojeni i da nastavimo da raspravljamo o činjenicama bez ličnih napada. U Češkoj Republici i EU u potpunosti podržavamo slobodu govora za sve, uključujući novinare, aktiviste za ljudska prava i druge građanske aktiviste, blogere i ljude koji se javno izražavaju u službi informisanja ili edukacije građana. Naravno, svi profesionalci u ovoj oblasti treba da čuvaju svoje profesionalno i odgovorno pisanje, s druge strane. Potrebno je jasno reći da nikakve prijetnje nasiljem nijesu prihvatljive, nikada. Oni koji su na meti bilo kakvih prijetnji moraju da se brane putem pravnih sredstava ili putem policije, ukoliko je njihova bezbjednost ugrožena.
EU u svojoj suštini demokratske slobode medija i izražavanja ocrtava protivljenje i prevenciju svakoj vrsti ekstremizma, jer je on u suštinskoj suprotnosti sa demokratskim vrijednostima tolerancije i poštovanja ljudskih prava. Upravo to obavezuje sve koji se bave istraživanjem i pisanjem ovih pojava da se time pozabave metodološki ozbiljno i strogo zasnovano na dokazima i činjenicama.
Neprihvatljivo je etiketirati nekoga – novinar, bloger, ljudsko-pravni aktivista, nevladina organizacija, diplomata, bilo ko – kao ekstremistu i prijetiti njoj ili njemu na ovaj način jer to ugrožava njihovu bezbjednost, i ljudska prava pojedinaca i njihovih porodica, ili život i profesionalnu i ljudsku sudbinu.
Podržavamo Berlinski proces
Nedavno je ministarka za evropske integracije i potpredsjednica Vlade Jovana Marović podnijela ostavku. Odlaskom Marović Crna Gora je ostala i bez glavnog pregovarača sa EU u momentu kada se očekuju završna mjerila za poglavlja 23 i 24. Znakovito je i to što je njeno ministarstvo odradilo negativnu analizu za ,,Otvoreni Balkan“ koji i dalje podržava premijer u tehničkom mandatu. Kako komentarišete to što sve više ministara napušta Abazovićevu vladu, a resori se dodaju onim ministrima koji ni do sada nijesu imali rezultate u radu?
Preporučeno
Kao ambasadorka jedne zemlje i predsjedavajuća Savjetom EU ne bi bilo ni korektno ni ispravno da komentarišem procese donošenja odluka i pojedinačne odluke premijera. Mi u EU bismo željeli da se zemlja ponovo fokusira primarno na implementaciju EU agende, da se osvrne na aktuelni izveštaj Evropske komisije o zemljama pristupnicama i nastavi da radi na pojedinačnim mjerama i reformama koje treba da se urade, prije nego što poglavlja počnu da se zatvaraju. EU je više nego ranije spremna za nove članice i Crna Gora treba da učini svoj dio posla. Rezultati su ono što je bitno, a vlada sa punim mandatom i svim ministrima i profesionalnom administracijom na mjestu, uključujući i funkcionalna diplomatska predstavništva je, prema našem iskustvu, najbolje sredstvo da se to postigne. Sav rad na izgradnji i jačanju ovih struktura usporava se na štetu svih u Crnoj Gori. Kada je u pitanju regionalna saradnja, ističemo inkluzivnost svih šest zemalja regiona Zapadnog Balkana i njen pozitivan uticaj na EU integracione napore svih država učesnica. Iz tog razloga nastavljamo da podržavamo Berlinski proces. Tamo je svih šest zemalja Zapadnog Balkana dio dobro definisanog procesa i kao takve zajedno idu korak po korak u ispunjavanju EU integracionog procesa koji ih vodi ka punopravnom članstvu u EU.
