Ti prijedlozi, kako su agenciji Beta rekli zvaničnici u sjedištu EU u Briselu, treba da budu još podrobno obrazloženi, prevashodno od francuskog predsjedništva EU, prije susreta na vrhu EU-Zapadni Balkan 23. juna u Briselu, uz vrlo naglašena očekivanja mnogih članica Unije da Srbija, poput EU, uvede i neke sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.

Njemački kancelar Olaf Šolc oprezno je izjavio da je to “zanimljiva zamisao”, ali je podvukao da to “ne smije spriječiti ono što je započeto”, odnosno molbe za ulazak u EU na kojima se dugo radi sa zemljama Zapadnog Balkana. Šolc je rekao da će uskoro otići u posjete partnerima na Zapadnom Balkanu, podvukavši da je ispunjavanje obećanja tim zemljama “ne samo pitanje kredibiliteta” EU, već da je njihova integracija u “strategijskom interesu” Unije.

Zamisli o “Evropskoj političkoj, geopolitičkoj zajednici” iznijeli su francuski predsjednik Emanuel Makron, koji je naglasio da to “nikako nije zamjena, već dopuna za proširivanje”, kao i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, koji je u Beogradu objasnio da bi “rješenje moglo da leži u progresivnoj i postepenoj integraciji, već tokom procesa pristupanja”.

Francuski list Mond ocijenio je da taj prijedlog ipak predstavlja stvaranje “Evrope u dvije brzine”.

A činjenica je da je ostalo nejasno na šta su Mišel i albanski premijer Edi Rama mislili kada je, poslije jučerašnjeg susreta u Tirani, Rama izjavio da su on i predsjednik Evropskog savjeta pozdravili prijedlog o “evropskoj političkoj zajednici” kao zamisao o “pridruženom članstvu EU” koje bi dobile neke zemlje.

Rama je naveo da bi “za Albaniju bilo veliko dostignuće ako bi dobila takav status”, prenijela je albanska novinska agencija Egzit.al.

Makron je, međutim, potvrdio da politika ulaska u puno članstvo EU ne bi bila dovedena u pitanje stvaranjem “Evropske političke zajednice”, a da bi ugrađivanje u nju značilo da bi, pored ostalog, “otvorila vrata snažnijim političkim, energetskim odnosima i investicijama sa zemljama koje su za to spremne”.

Zemlje Zapadnog Balkana i tri članice Istočnog partnerstva EU ugrađuju se u strategiju i već zamišljeni poredak bezbjednosti i stabilnosti u Evropi, a oni kandidati koji po novoj metodologiji ispune uslove za članstvo u nekom sektoru, biće ugrađeni u tu politiku Unije i dobiti pravo da prisustvuju zasijedanju Savjeta ministara EU. Tada bi im bila odobrena i dodjela budžetskih sredstava, zamašnih strukturnih fondova i uključivanje u programe za taj sektor, što je do sada bio slučaj jedino kada zemlja kandidat postane članica.

Kako je to ukazao i Mišel, mehanizmi vraćanja na početak pregovora takođe bi trebalo da budu ugrađeni u proces pristupanja, tako da zemlji kandidatu integracije budu povučene ako ona nazaduje u nekom poglavlju, a posebno u ključnom sektoru vladavine prava, što izričito stoji i u novoj metodologiji proširenja.

EU od Srbije, koja već pregovara o članstvu, i kroz ovo viđenje “evropske političke, geopolitičke zajednice” jasno očekuje da što prije svoje odnose s Rusijom usaglasi sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Unije. To znači da se primjereno uskladi i sa političkim i ekonomskim sankcijama EU prema Rusiji, kazali su zvaničnici u Evropskoj komisiji i Savjetu ministara Unije.

Evropski diplomatski zvaničnici su Beti prenijeli da su na sastanku šefova diplomatija EU i Zapadnog Balkana, u ponedjeljak u Briselu, neke članice Unije poput Poljske, baltičkih, ali i skandinavskih i zemalja Beneluksa, izričito zahtijevale da se Beograd privoli na uvođenje sankcija Rusiji.

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio je poslije tog sastanka da je kolegama u EU skrenuo pažnju na ekonomsku situaciju u Srbiji, i na činjenično stanje odakle ona dobija gas i naftu.

Selaković je posebno istakao istupanje mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta, koji je rekao da EU ne treba od Srbije da očekuje donošenje tako teške odluke sve dok Srbiji ne ponudi nešto što će u najmanju ruku biti jednako šteti koju bi ona pretrpjela, a to je momentalno članstvo u EU.

Zvaničnici u Evropskoj komisiji su Beti prenijeli da EU ima razumijevanja za teškoće Srbije. Predočili su da je Srbija uključena u zajedničku platformu Unije za nabavku energenata, da je Jadranskom naftovodu dato zeleno svijetlo da nastavi da isporučuje naftu NIS-u, da je Unija spremna da uključi Beograd i u planove za obezbjeđenje hrane i da pruži podršku za razmah srpske poljoprivrede.

Ipak, kako je predočeno, rat u Ukrajini je ukupnu političku, vrednosnu, bezbjednosnu, strategijsku situaciju preokrenuo iz temelja.

Preporučeno

MANDIĆ ZAKAZAO SJEDNICU BEZ KOLEGIJUMA I KONSULTACIJA SA OPOZICIJOM: Umjesto na Cetinju zasijedanje u Podgorici?

Vučić optužio ĐUKANOVIĆA, PLENKOVIĆA I KURTIJA za kampanju protiv njega i „Ujedinjene Srbije“

Pobjeda koja simbolizuje hrabrost i snagu zajedništva Crnogoraca

VUKOVIĆ: Dio vladajuće elite usporava integracije, a odgovornost prebacuje na Hrvatsku

Svetozar Marović će za sedam dana biti SLOBODAN ČOVJEK

ŠAVNIK: Sletjelo vozilo u kanjon rijeke Komarnice, jedna osoba povrijeđena

To je poručio i visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borel, rekavši da EU “razumije teškoće i uvažava” to kako je Srbija glasala u Generalnoj skupštini UN, ali da od kandidata za članstvo očekuje da se potpuno usaglase s njenom spoljnom politikom, jer je biti neutralan u odnosu na rat u Ukrajini “pogrešan stav”.