Video
Brisel je u utorak morao odgoditi planiranu međuvladinu konferenciju s Podgoricom. Crna Gora se smatra kandidatkinjom koja je najviše napredovala u pregovorima, no Hrvatska je ponovila svoje protivljenje zatvaranju nekoliko pregovaračkih poglavlja zbog bilateralnih pitanja.
Crna Gora je dosad zatvorila 18 poglavlja i planira okončati pregovore o preostalih 15 do kraja mjeseca. Nakon toga države članice moraju dati konačno odobrenje za njihovo zatvaranje. Ipak, dugogodišnji sporovi s Hrvatskom ugrožavaju taj plan. Diplomate upućene u razgovore navode da je cilj koji je Crna Gora postavila za kraj godine i dalje ostvariv, ali da je pritisak zbog rokova sve veći.
HRVATSKI USLOVI ZA NASTAVAK PREGOVORA
Zagreb uslovljava svoj pristanak isplatom odštete preživjelima iz logora Morinj i saradnjom u potrazi za 14 osoba koje se i dalje vode kao nestale iz Domovinskog rata. Hrvatska traži i procesuiranje ratnih zločina te rješavanje imovinsko-pravnih zahtjeva hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
„S ciljem unapređenja odnosa i rješavanja otvorenih pitanja, Hrvatska je krajem 2024. ponovo pozvala Crnu Goru na dijalog. Ta se pitanja moraju zaključiti kako ne bi opterećivala ključnu, završnu fazu pristupnog procesa“, poručili su u julu iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova.
Hrvatska uz to zahtijeva i promjenu imena bazena nazvanog po Zoranu Gopčeviću, bivšem vaterpolisti kojeg se povezuje s logorom Morinj. Otvoreni su i spor oko morske granice te pitanje povratka školskog broda „Jadran“.
DIPLOMATSKI NAPORI I BLOKADA
Posljednjih sedmica traju bilateralni razgovori na ministarskom nivou, u kojima učestvuje i Evropska komisija, ali rješenje još nije postignuto. Zbog toga je Hrvatska na tehničkom sastanku u utorak potvrdila blokadu zatvaranja 14. poglavlja o saobraćajnoj politici. Zagreb trenutno blokira i poglavlja koja se odnose na vanjsku i bezbjednosnu politiku, pravosuđe i temeljna prava te pravdu, slobodu i bezbjednost.
Početkom oktobra u Zagrebu bi trebalo da se održi novi bilateralni sastanak. Ako se na njemu ostvari dovoljan napredak, očekuje se da bi se na međuvladinoj konferenciji 12. ili 13. oktobra moglo zatvoriti nekoliko poglavlja.
NEIZVJESNOST OKO ROKOVA I RATIFIKACIJE
Procjenjuje se da bi dogovor dvaju ministarstava vanjskih poslova mogao riješiti zastoj u naredna dva mjeseca, no zvaničnici priznaju da nijesu svi hrvatski zahtjevi jednako jednostavni za rješavanje. „Samo je pitanje vremena“, rekao je jedan zvaničnik pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti razgovora. „Obje strane moraju nastaviti razgovarati, ali ti pregovori ne mogu imati unaprijed zadat rok.“
Međutim, Crnoj Gori upravo vrijeme predstavlja problem ako želi ispuniti svoj plan ulaska u EU za dvije godine. Vlada u Podgorici takođe želi održati dinamiku procesa uoči izbora koji se održavaju u junu 2027. godine.
Evropska komisija je zabrinuta da bi ovi sporovi mogli znatno usporiti napredak najbolje kandidatkinje, pa aktivno posreduje u postizanju dogovora. Nakon međuvladine konferencije u julu, komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je kako vjeruje da Crna Gora može ući u EU do 2028. čak i ako ove godine ne zatvori sva pregovaračka poglavlja.
Preporučeno
U tom bi slučaju, međutim, uspjeh Podgorice zavisio od brze ratifikacije pristupnog ugovora. Taj proces mogli bi usporiti predstojeći izbori u ključnim članicama poput Francuske i Španije, gdje jačaju političke snage koje su često skeptične prema proširenju Unije. „Ključna će biti brzina procesa ratifikacije u svim državama članicama“, zaključila je Kos.
