Video
Tema ovogodišnje konferencije odnosi se na različite uticaje na Zapadnom Balkanu i u Crnoj Gori, sa posebnim aspektom na EU i Rusiju.
Govoreći o odnosima u regionu, Felten je istakao da nije siguran da li je situacija u Crnoj Gori bolja nego godinu ranije.
„Konflikt između država Srbije i Kosova, koje su susjedne države Crne Gore, postao je opasniji, u Bosni i Hercegovini Dodik, kako izgleda, sabotira jedinstvo Federacije. Izuzetno se nadamo da će Crna Gora i odgovorni političari odoljeti pritiscima da se situacija kakva se događa u regionu prelije i ovdje. Mi tačnije smatramo da Crna Gora nema izazova kakvi postoje negdje drugo u regionu osim društvene raznolikosti, koja je ustvari bogatstvo ove zemlje, a svjesno se pretvara u problem“ , kazao je on.
Ambasador Felten je podsjetio i na podršku EU Ukrajini u svjetlu agresije Rusije na tu državu.
„Naša podrška Ukrajini usljedbrutalnogagresorskog rata Rusije ostaje snažna kao i u prethodnom periodu. Ne možemo zatvoriti oči pred činjenicom da je strategija Vladimira Putina da destabilizuje sve države koje ne podržavaju njegove ciljeve, posebno NATO članice, između ostalog kroz lažne vijesti, dezinformisanje, uticaj na izborne procese. Takođe, finansiraju desničarske organizacije u našim državama kako bi razorile demokratiju. Svi moramo biti oprezni zbog toga“, kazao je Felten.
Već sedmu godinu zaredom, konferenciju organizuje Fondacija HannsSeidel – kancelarija u Beogradu, u partnerstvu sa Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica i Centrom za spoljnu politiku iz Beograda.
Direktor te organizacije za Jugoistočnu Evropu dr Klaus Fizinger je podsjetio da su Petrovački diskursi već tradicionalna međunarodna naučna konferencija, koja se uvijek bavi aktuelnim temama.
„Fokus ovogodišnje konferencije je na povećanom uticaju koji Rusija ima na ovaj region, i na posljedice tog uticaja. Evidentno je da dvadeset godina nakon stagnacije procesa, primijetili smo da od prošle godine, od kada je počeo rat između Rusije i Ukrajine, pojavili su se novi dinamični elementi EU“, kazao je Fizinger.
Rukovodilac Instituta za evropski i transatlantski dijalog HannsSeidel fondacije, iz Minhena, dr Volf Krug kazao je da je cilj organizacije ovakvih skupova promocija regionalnog i internacionalnog dijaloga i saradnje.
„Cilj nam je i donošenje odluka zasnovanih na znanju, vještinama i izgradnja kapaciteta, sve sa krajnjim ciljem a to je promocija demokratije, mira i razvoja. Kroz naš mandat mi ne želimo da vršimo uticaj i promovišemo specifične političke agende. Naš mandat je da osnažimo stejkholdere vještinama, da promovišemo međunarodno razumijevanje, dijalog i širenje sektorskog povezivanja država“, zaključio je Krug.
Savjetnica predsjednika Crne Gore Biljana Papović naglasila je važnost pitanja evropske perspektive Crne Gore i država Zapadnog Balkana, te da one nemaju alternativu.
„Ovo pitanje istorijski je važno i odlučujuće u građenju nove globalne političke i bezbjednosne arhitekture. U odupiranju uticaju Rusije, važnu ulogu igra dvosmjernost procesa eurointegracija, koja se čini zamagljenom godinama unazad. Razvoj ratnog konflikta na samim granicama Evropske unije treba da učini jasnijim važnost daljeg proširenja EU kao najsnažnijeg instrumenta za spoljnopolitičko osnaživanje, osiguranje stabilnosti i dugotrajnosti evropskog projekta i izgradnju bezbjednog prostora“, kazala je Papović.
Predsjednik Centra za spoljnu politiku, iz Beograda prof. dr Dragan Đukanović naglasio je da su događaji u svijetu predodredili teme o kojima će se govoriti na skupu.
„Tu je prije svega uloga aktera poput Ruske Federacije koja destabilizuje, ne samo prilike na Zapadnom Balkanu, već itekako utiče na nove sukobe koji se pojavljuju u širem Mediteranskom okruženju. Ukazaćemo na perspektivu promjene pristupa Evropske unije prema Zapadnom Balkanu, novom načinu sektorskog povezivanja država Zapadnog Balkana, ili jednog pristupa koji podrazumijeva preliminarnu integraciju prije punopravnog članstva“, kazao je Đukanović.
Dekan Humanističkih studija UDG prof. dr Ilija Vujačićistakao je da njihove studije nazivaju školom demokratije, gdje se razvijaju liberalno-demokratske vrijednosti.
„Mi ne razvijamo samo profesionalno obrazovanje, već je ono spojeno sa liberalnim i humanističkim obrazovanjem, i u tom smislu mi tradiocionalno učestvujemo u ovim diskursima“, zaključio je Vujačić.
Preporučeno
Ovogodišnja konferencija ima za cilj iniciranje diskusije o ključnim pitanjima koja se tiču budućnosti procesa evropeizacije država Zapadnog Balkana u eri sve očiglednijeg ruskog uticaja na Balkanu. Takođe, poseban fokus skupa će biti stavljen na raspravu o novom pristupu Evropske unije Zapadnom Balkanu, kao i na dosadašnje rezultate i izazove Berlinskog procesa. Konferencija tradicionalno okuplja mnogobrojne predstavnike akademskih i naučnih udruženja, univerziteta, diplomatskog kora, državnih institucija, nevladinih organizacija, medija, kao i civilne aktiviste i studente
