Video
Prema informacijama Pobjede, Eskobar će biti imenovan na novu dužnost u prvoj dekadi septembra, a očekuje se da će desetak dana od stupanja na dužnost da krene u posjete državama regiona, prevashodno zemljama članicama NATO, što bi trebalo da znači da će Crna Gora biti jedno od prioritetnih odredišta.
Mogućnost da Eskobar bude postavljen umjesto dosadašnjeg specijalnog izaslanika Metjua Palmera najavio je prije nekoliko dana dnevni list Danas, koji ima dobre izvore u Vašingtonu. Nakon toga, i drugi srpski mediji su najavili sličan rasplet.
Prema informacijama od analitičara u Vašingtonu, imenovanje Eskobara je pokazatelj da se Bijela kuća pod komandom Bajdena ,,odlučila za energičniju, proaktivnu ulogu na prostoru Balkana“.
– On je čovjek koji završava povjerene poslove i nalazi rješenja, ponekad ih i diplomatski namećući – kaže američki izvor Pobjede.
JAČANJE UTICAJA SAD
Gabrijel Eskobar, sada zamjenik američkog ambasadora u Beogradu Entonija Godfrija, diplomata je značajnog iskustva. Prije nego što je imenovan za diplomatu u Srbiji, Eskobar je imao jednu od najvažnijih funkcija u Ambasadi SAD u Iraku.
Izuzetan je poznavalac prilika na Balkanu, a na ovim prostorima je bio vrlo aktivan u turbulentnom periodu od 1998. do 2001. godine.
Crnogorsku političku scenu do tančina je upoznao dok je, u periodu 1998 – 2000 bio šef diplomatskog tima za vezu u Podgorici i šef Političkog odjeljenja u Beogradu. Pozicija koju je pokrivao, u vremenu kada su SAD i zapadne države počela intezivnu kampanju protiv tadašnje vlasti Slobodana Miloševića, pokazuje da je bio u intezivnom kontaktu sa mnogim istaknutim političarima u Crnoj Gori, prevashodno tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem, koji je kao prvi čovjek vlasti bio u tom vremenu jedan od ključnih igrača borbe protiv velikosrpskog režima u Beogradu.
Beogradska ,,Politika“ ističe da je izbor Eskobara za glavnog američkog čovjeka za Zapadni Balkan signal da će politika Bijele kuće biti drugačija nego što je to bila tokom mandata predsjednika Donalda Trampa.
” Kako će se ova promena odraziti na Srbiju, videće se brzo. Poznavaoci stvari kažu da je medeni mesec američke administracije i Aleksandra Vučića, započet u vreme Trampa, završen”, ocjenjuje ,,Politika“.
To će uticati, procjenjuje se, i na inteziviranje ključnog balkanskog problema – odnosa Srbije i Kosova.
List Danas navodi da će ,,na spisku” Eskobarovih zaduženja naći i dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, te da će to značiti i izlaz iz sadašnjeg stanja ,,zamrznutog rješenja”.
POZICIJA CRNE GORE
Izvjesno je da će za Crnu Goru imenovanje Eskobara značiti promjenu. Iskusni američki diplomata dobro zna kako su građeni i napredovali odnosi Vašingtona i Podgorice, naročito faza ulaska male balkanske države u NATO.
Pojedini analitičari ocjenjuju da će američki diplomata intezivno nastojati da se ne dovede u pitanje evroatlanski kurs Crne Gore, što se može odraziti na odnose i na unutarcrnogorskoj političkoj sceni.
Zapadnjaci su tokom posljednjih godinu, od izbornih promjena 30. avgusta i formiranja ,,ekspertske“ Vlade 4. decembra jasno uočili da se trojni sporazum o nastavku evropskog puta – koji su potpisali premijer Krivokapić, potpredsjednik Vlade Abazović i predsjednik Skupštine Bečić – ne sprovodi u praksi te da najjača članica koalicije, kleronacionalistički Demokratski front, uspijeva da ucjenjuje ostatak parlamentarne većine.
Kako je riječ vrlo obaviještenom čovjeku, sa iskustvom rada na ovim prostorima, logično je očekivati da će Eskobar posredno uticati da se ojača saradnja – prije svega onih crnogorskih stranaka koje su programski orijentisane, iako su neke unutar vlasti a većina u opoziciji.
To će, svakako, biti novi izazov za održanje sadašnje vlasti i Vlade na koju, iako sebe formalno želi zvati ekspertskom, presudno utiče stav Srpske pravoslavne crkve i Beograda.
ČEKAJUĆI AKCIJU
Ipak, najvažniji zadatak budućeg specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan je da Crna Gora, kao članica NATO, ne bude nestabilna država, da nije porozna na političke i obavještajne udare, prevashodno iz Putinovog Kremlja ili imperijalnog Beograda.
Analiza djelovanja obavještajnog sistema u Crnoj Gori, uključujući i brojne afere takozvanog curenja podataka, koje su potresale obavještajnu zajednicu – prije svega Agenciju za nacionalnu bezbjednost i Obavještajno bezbjednosni direktorat Ministarstva odbrane – dokazuju da su pali ili su ,,izbušeni“ mnogi sistemi zaštite i da klasifikovane informacije nijesu više tajna i za države van NATO-a.
Preporučeno
Sve su to izazovi koji, makar što se Crne Gore tiče, iščekuju novog američkog ,,igrača broj 1“ na Zapadnom Balkanu. Zato će mnogi ovđe čekati da vide prve poteze Gabrijela Eskobara i to – već od kraja septembra. Izvjesno je da će se aktivnosti SAD u regionu intezivirati, a to bi za Crnu Goru mogla biti – dobra vijest.
