U intervjuu za portal European Western Balkans, ministarka za evropske integracije Crne Gore, Maida Gorčević, izjavila je da Vlada planira da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, a uz to da nastavi da „gradi institucije i reforme koje donose konkretne benefite građanima i potvrdi da Crna Gora zna i može da vodi evropski kurs u stabilnom i konstruktivnom duhu“.

European Western Balkans: Nakon diplomatske ofanzive Vlade ipak je postignut dogovor sa Francuskom o zatvaranju poglavlja koja se tiču ribarstva i poljoprivrede. Kako saznaje EWB, dio dogovora je poseban monitoring ovih oblasti nakon zatvaranja. Šta bi to u praksi značilo?

Maida Gorčević: Pregovori o pristupanju Evropskoj uniji jednako je tehnički kao i politički proces koji se zasniva na povjerenju, dijalogu i procjeni sposobnosti države kandidata da održivo sprovodi reforme. Upravo zato je diplomatski dijalog sa državama članicama sastavni i normalan dio pregovaračke dinamike.

Nakon zatvaranja svakog pregovaračkog poglavlja, uključujući ribarstvo i poljoprivredu, slijedi redovno praćenje sprovođenja preuzetih obaveza. To se odnosi na sve države kandidate i sprovodi se kroz godišnje izvještaje Evropske komisije, kao i kroz kontinuirani institucionalni dijalog sa EU.

U tom smislu, ne govorimo o novom ili „posebnom“ mehanizmu, već o ustaljenom dijelu pregovaračkog procesa. U tom kontekstu, važno je precizno razjasniti da Crna Gora nije dobila dodatne ili posebne zahtjeve u vezi sa poglavljima 11 i 13, već je u pitanju standardna praksa Evropske unije.

Dogovor sa Francuskom postignut je kroz institucionalni i diplomatski dijalog, u kojem su predstavljeni konkretni reformski koraci i rezultati koje je Crna Gora ostvarila u ovim oblastima. Zatvaranje poglavlja potvrđuje da su mjerila ispunjena i da postoji povjerenje u kapacitet Crne Gore da obaveze dosljedno sprovodi i nakon privremenog zatvaranja poglavlja.

EWB: Bez obzira na to što je Crna Gora ispunila tehničke kriterijume za zatvaranje poglavlja 31, ono još uvijek nije zatvoreno zbog bilateralnih pitanja za Hrvatskom. Vlada je zajedno sa zvaničnim Zagrebom u prethodnom periodu radila na razrješenju bilateralnih problema. Koliko se stiglo na tom planu i da li očekujete da bi Hrvatska mogla da otkoči zatvaranje ovog poglavlja u skorijem periodu?

MG: Pregovarački proces sa EU uvijek kombinuje tehničke kriterijume i političku dinamiku, a poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika je primjer kako bilateralna pitanja, iako formalno nisu dio pravne tekovine EU, mogu uticati na tempo pregovora.

Crna Gora je u potpunosti ispunila tehničke kriterijume i mjerila u ovom poglavlju i u potpunosti uskladila svoju spoljnu politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU (CFSP). U ovoj fazi procesa, ocjenjivanje bi trebalo da se zasniva na merit-based pristupu, odnosno na ispunjenosti jasno definisanih mjerila i konkretnih rezultata, a ne na drugim faktorima.

U prethodnom periodu ostvareni su konkretni pomaci u dijalogu sa Zagrebom, kroz intenzivne političke kontakte i otvoren razgovor o pitanjima od obostranog interesa, sa jasnom posvećenošću da se rješavaju u evropskom duhu.

Iako je nezahvalno spekulisati o političkim odlukama drugih država članica, očekujemo da će nastavak konstruktivnog pristupa i dobra volja sa obje strane stvoriti uslove za deblokadu poglavlja u skorijem periodu. Hrvatska je više puta potvrdila podršku evropskom putu Crne Gore, a upravo rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja kroz dijalog predstavlja najbolju potvrdu te podrške. Ulazak Crne Gore u EU ostaje zajednički interes obje države.

EWB: Kako ocjenjujete prethodnu godinu za evropske integracije Crne Gore? Da li je Vlada zadovoljna onim što je postignuto na evropskom planu? Da li mislite da je moglo da bude postignuto i više?

MG: U Crnoj Gori smo 2024. godinu smatrali najuspješnijom u istoriji evropske integracije naše zemlje, ali 2025. je bila još uspješnija. Samo od juna prošle godine, ova Vlada je deblokirala proces pregovora i zatvorila čak 9 poglavlja, što jasno pokazuje da nije riječ samo o obećanjima, već o konkretnim rezultatima.

Sa zatvorenih 6 poglavlja ove godine i izvjesnošću početka izrade Ugovora o pristupanju, 2025. godinu ocjenjujem čistom peticom. Ovaj uspjeh je rezultat neprekidnog zalaganja i truda Vlade, Skupštine, svih nadležnih institucija i administracije, koja vjerno prati dinamiku plana i postavlja jasan cilj – članstvo u EU do 2028.

Pored zatvaranja poglavlja, u ovoj godini smo pokazali i da smo uspješni i u sprovođenju reformske agende za EU Plana rasta za Zapadni Balkan, postali smo prva članica Jedinstvenog evropskog područja plaćanja u eurima (SEPA), što dodatno jača našu integraciju u evropske finansijske i institucionalne mehanizme.

Takođe, Crna Gora je dobila grant od 150 miliona eura od EU za izgradnju druge dionice autoputa, što je opipljivi rezultat koji građani mogu da vide i osjete. Svi ovi koraci pokazuju da ne samo da ispunjavamo tehničke kriterijume, već i da proaktivno gradimo kapacitete da reforme dosljedno sprovedemo.

Naše ambicije ne prestaju ovdje – planiramo da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, a uz to da nastavimo da gradimo institucije i reforme koje donose konkretne benefite građanima, potvrđujući da Crna Gora zna i može da vodi evropski kurs u stabilnom i konstruktivnom duhu.

EWB: Njemački kancelar podržao je prošle nedelje ideju da se krene sa izradom ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. Šta bi početak izrade ugovora značio za Crnu Goru i da li vidite saglasnost svih država članica da se krene u tom pravcu?

MG: Početak izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore je logičan i očekivan korak nakon zatvaranja više od trećine pregovaračkih poglavlja. Nastavljajući kontinuirani reformski rad, očekujemo da bi sva pregovaračka poglavlja mogla biti zatvorena do kraja 2026. godine.

Izrada ugovora o pristupanju jaka je politička poruka koja bi dodatno osnažila naše reformske napore i ojačala osjećaj građana da članstvo u EU nije samo strateški cilj, već i opipljiva realnost. Podrška Njemačke ovom procesu posebno je značajna, jer potvrđuje da ključni partneri prepoznaju naše rezultate i posvećenost.

Kada je riječ o saglasnosti država članica, trenutno postoji realno očekivanje, uz razumijevanje da će pojedine zemlje pažljivo pratiti završnu fazu ispunjavanja naših obaveza, što je standardna praksa u procesu pristupanja. Ono što nam ostaje najvažnije je poštovanje merit-based pristupa: članstvo se zasniva na rezultatima i zaslugama.

Sve u svemu, početak izrade ugovora bio bi važan signal da Crna Gora gradi kredibilitet i povjerenje u evropskom kontekstu, potvrđujući sposobnost da sprovedemo reforme i ispunimo sve obaveze do punopravnog članstva.

EWB: Sljedeća godina ocijenjena je kao ključna za završetak pregovora. Šta su sve ambicije vlade za prvu polovinu sljedeće godine?

MG: Rad Vlade od njenog formiranja, krajem novembra 2023, je izuzetno dinamičan i kontinuiran – nijednog trenutka nismo stali, niti odlagali strateške zadatke. Ovo je Vlada koja ne gubi vrijeme, već se fokusira na konkretne rezultate i ispunjavanje ključnih obaveza prema EU.

Plan za prvu polovinu godine uključuje intenziviranje dijaloga sa EU institucijama i državama članicama, ali i konkretne mjere koje direktno poboljšavaju život građana, potvrđujući da Crna Gora zna i može da vodi evropski kurs u stabilnom i konstruktivnom duhu.

U prvoj polovini sljedeće godine očekujemo zatvaranje velikog broja pregovaračkih poglavlja, kao i vijest o početku izrade Ugovora o pristupanju. Jasno, ono što ciljamo i smatramo ostvarivim jeste završetak pregovaračkog procesa do kraja 2026. godine. Ova ambicija oslanja se na kontinuirano zalaganje i rezultate koje smo već postigli u reformama, jačanju institucija i unaprjeđenju zakonodavnog okvira.

EWB: Nekoliko zemalja, poput Francuske, važe za skeptične kada je riječ o proširenju uopšte. U Francuskoj će se najvjerovatnije građani na referendumu izjašnjavati o pristupu Crne Gore. Koje aktivnosti Vlada sprovodi da ubijedi ove države članice da je pristupanje u interesu EU?

MG: Kontinuirano sprovodimo diplomatske aktivnosti, gradeći partnerstva sa državama članicama i predstavnicima institucija Evropske unije. Nedavna situacija sa Francuskom bila i jedna vrsta otrježnjenja i dodatno nas podsjetila da, pored reformskih rezultata, moramo intenzivirati i političku komunikaciju i raditi i na unaprjeđenju komunikacione strategije prema svim državama članicama, sa posebnim fokusom na one koje su trenutno rezervisanije prema proširenju.

Cilj je da države članice upoznamo sa koristima koje članstvo Crne Gore donosi Evropskoj uniji, ali i svim državama kandidatima jer pokazuje da je politika proširenja živa, da Evropska unija vrjednuje konkretne rezultate i pristup zasnovan na zaslugama. Želimo Crnu Goru da predstavimo kao uspješnu priču za cijelu Evropu.

Upravo zato, naš fokus je na dosljednom predstavljanju postignuća Crne Gore na evropskom putu – reformi, jačanja institucija i konkretnih rezultata koji pokazuju da je članstvo Crne Gore u interesu cijele Evropske unije. Kroz otvoren dijalog i transparentnu komunikaciju gradimo dodatno povjerenje i kredibilitet, posebno sa državama članicama koje imaju oprezniji stav prema proširenju.

EWB: Šta vidite kao najveći izazov u predstojećem periodu za Crnu Goru u procesu pristupanja?

MG: Proces evropske integracije podrazumijeva duboku društvenu transformaciju, koju oblikuju reforme, a među svim reformskim zahvatima za svako društvo najkompleksnije su one koje se tiču vladavine prava, nezavisnosti sudstva i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije slučajno što nova metodologija postavila ova poglavlja u temeljni klaster koji se posljednji zatvara – time se jasno podcrtava da napredak u ovim oblastima predstavlja ključ političke kompatibilnosti kandidata sa zrelim demokratijama.

Najveći izazov nije samo sprovođenje tehničkih reformi, već isporučivanje konkretnih rezultata – istraga, presuda, ali i jačanje društvene otpornosti na anomalije poput korupcije i kriminala. To zahtijeva zajedničku i koordinisanu akciju svih donosilaca odluka, ali i aktivno učešće civilnog sektora.

Vjerujem da smo na pravom putu i u ovom pogledu. Sve u svemu, najveći izazov u predstojećem periodu biće očuvanje kontinuiteta reformi u završnoj fazi pregovora i izgradnja trajnog povjerenja građana u institucije – jer upravo to čini proces evropskih integracija održivim i vjerodostojnim.

EWB: Bez obzira na turbulentnu političku situaciju u zemlji, utisak je da u Skupštini Crne Gore postoji konsenzus oko procesa evropskih integracija. Da li očekujete da Skupština ostane konstruktivan akter u narednoj godini?

MG: Smatram da politička situacija u Crnoj Gori ne može biti opisana kao turbulentna – naprotiv, ona je prilično mirna i stabilna, čak i kada je uporedimo sa razvijenim demokratijama Evrope.

Skupština je ključan partner u ispunjavanju obaveza iz evropske agende, i Vlada sa njom ima kvalitetnu i sadržajnu saradnju. Moje očekivanje je da sve institucije, čiji doprinos je presudan u ovoj ključnoj godini našeg evropskog puta, ostanu posvećene strateškom cilju – članstvu Crne Gore u EU.

Nemam sumnje da će Skupština i u narednoj godini ostati konstruktivan akter i dati značajan doprinos nastavku evropskih integracija.