Građani na izborima biraju modernu sekularnu ili teokratsku državu

On je u intervjuu za agenciju MINA rekao da bi za sve koji žele prozapadnu, demokratsku, sekularnu državu, bez kolebanja o njenom evro-atlantskom usmjerenju, odluka na predstojećim izborima morala bi biti vrlo laka.

Darmanović je kazao da je važno da Crna Gora nastavi svoj spoljnopolitički kurs nakon izbora, jer je utemeljen na evroatlantizmu i integraciji u Evrospkoj uniji EU.

“U našem društvu i politici, međutim, ne postoji konsensus o vanjskoj politici zemlje. Razlike su, zapravo, dosta oštre”, kazao je Darmanović.

Prema njegovim riječima, razlike ne izviru iz neslaganja o detaljima vođenja vanjske politike, nego su strateške naravi.

“Zato su i na predstojećim izborima sporenja u vezi pravaca vanjske politike zapravo razlike o karakteru države. Ili moderna sekularna država svih građana, nacija i vjera ili de facto teokratska država sa dominacijom jednog naroda, jedne vjere i jedne crkve”, ocijenio je Darmanović.

On smatra da glavni oponenti aktuelnoj vlasti i njihov duhovni izvor – Srpska pravoslavna crkva, osporavaju spoljno-političko usmjerenje zemlje, a prije svega članstvo u NATO i regionalnu politiku.

“Crna Gora se iz te projekcije uglavnom vidi kao satelitska država u okviru šireg programa koji se početkom 90-ih nazivao “savez srpskih zemalja”, a danas je u opticaju više naziva, među kojima je najnoviji “srpski svet””, kazao je Darmanović.

Kako je naveo, ovih dana direktno iz kabineta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića najavljuje se formiranje tima za “zaštitu svetinja” na prostorima na kojima živi srpski narod.

“To čak i po nazivu, preuzetom iz litijaškog pokreta u Crnoj Gori, jasno ukazuje o čemu se ovdje zapravo radi”, poručio je Darmanović.

Prema njegovim riječima, uz takvu politiku logično idu i spoljno-politički uzori i glavni saveznici – uglavnom autoritarni režimi anti-zapadnjačkog usmjerenja i protivnici međunarodnog liberalnog poretka.

“Zbog svega ovoga, građani Crne Gore još jedanput u svojim rukama drže ključ karaktera države i njenog i vanjsko-političkog pravca”, ocijenio je Darmanović.

Darmanović je rekao da je od posebnog značaja činjenica da je Crna Gora 2017. postala članica NATO-a.

Time je, kako je naveo, Crna Gora pokazala da je riješila trajno pitanje bezbjednosti i institucionalno postala dio zapadnog svijeta.

Darmanović je kazao da je sudski epilog o pokušaju državnog udara na dan izbora 2016. pokazao umiješanost trećih strana u izborni proces.

On je rekao da je vlast ovoga puta pokrenula aktivnost na snaženju pravnog institucionalnog okvira kako bi spremno dočekali ovogodišnje izbore

Kako je istakao, naročita pažnja posvećena je suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.

“U ovome smo veoma značajnu podršku dobili od naših saveznika i partnera iz NATO i EU, kao i kroz bilateralnu saradnju sa nekima od država-članica Alijanse”, naveo je Darmanović.

Na toj liniji, kako je dodao, u nedavnim razgovorima i sa visokim američkim zvaničnicima dobio je uvjeravanja da Crna Gora može da računa na podršku Sjedinjenih Američkih Država u borbi protiv dezinformacija i hibridnih napada.

“U tom kontekstu, Crna Gora je, u odnosu na prije četiri godine, otpornija i umnogome spremnija da odgovori na brojne izazove, uključujući one koji se odnose na ugrožavanje izbornog procesa”, ocijenio je Darmanović.

Kako je kazao, to ne znači da ne očekuju strana uplitanja u izborni proces.

Prema njegovim riječima, iz Srbije se vodi svakodnevna i orkestrirana medijska kampanja protiv Crne Gore od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Darmanović je dodao da je prepoznata zainteresovanost Moskve za pomenuto pitanje i nije, kako je rekao, moglo biti dileme na čijoj strani je, u unutrašnjim stvarima Crne Gore, njihova naklonost.

On je istakao da je Crna Gora, kao suverena država i članica NATO, dužna da se suprotstavi hibridnim prijetnjama i omogući nesmetano održavanje parlamentarnih izbora i puno poštovanje izbornih rezultata.

“Vjerujemo da će svi učesnici izbora, naročito imajući u vidu da se oni održavaju u otežanim uslovima bez presedana, u vrijeme pandemije COVIDa-19, pokazati punu odgovornost za demokratski proces i time doprinijeti imidžu Crne Gore kao prve sljedeće članice EU”, poručio je Darmanović.

Darmanović je odgovarajući na pitanje kada može doći do zatvaranja pregovarčkih poglavlja , rekao da u novoj fazi pregovora, koja je najzahtjevnija, očekuju da dinamičnije uđu u fazu privremenog zatvaranja poglavlja.

On je istakao da je otvaranjem poglavlja 8, Crna Gora uspješno zaokružila prvu fazu pregovora i postala prva zemlja kandidat koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja.

Prema njegovim riječima, Evropske institucije od početka novog mandata, iako suočene sa brojnim izazovima, pokazale su da je politika proširenja važna orijentacija EU.

“To je jasno iskazano kroz rezultate hrvatskog predsjedavanja. Na nama je da nastavimo da predano radimo na dostizanju standarda, pogotovo u oblastima vezanim za vladavinu prava i da angažovano vodimo dijalog sa evropskim partnerima”, poručio je Darmanović.

Na pitanje da li postoji mogućnost da EU početkom septembra izmijeni listu zemalja koje mogu ući u EU i dozvoli građanima Crne Gore ulaz, Darmanović je odgovorio da mogućnost da se takva situacija promijeni zaista postoji, ali da to zavisi od svih i od epidemiološke situacije.

On je podsjetio da Savjet EU svake dvije sedmice revidira i preispituje listu zemalja za koje bi trebalo ukinuti ograničenja putovanja, navodeći da je ohrabrujuće što se posljednjih dana vidi nagovještaje pada oboljelih.

“Očekujemo da će se Crna Gora, kada se popravi epidemiološka slika u zemlji i budemo na liniji definisanih standarda, ponovo naći na listi država čiji građani mogu putovati u EU”, zaključio je Darmanović.