Sukob na Bliskom istoku, kaže Grgić, blizu je eskalacije  jer je rat ušao u mehanzam u kome svaki potez i jedne i druge strane vodi do dodatnih sukoba. 

Smatra da je izvjesnije da će doći do kopnene akcije koja bi uključivala zauzimanje iranskih ostrva, ali i dodatnih odgovora od strane Irana ka zemljama u regionu. Grgić ne isključuje ni da će  iranski ekonomski ciljevi biti meta, i posebno industrije i iranska naftna postrojenja.

“Pretpostavljamo da će i Iran biti sve manje uzdržan kad su u pitanju ekonomski ciljevi zemalja u regionu i uz djelimično zatvaranje Hormuškog moreuza, koji je i dalje otvoren za prolazak iranskih tankera koji snabdijevaju najviše kinesko tržište i još ponekih zemalja. Imamo situaciju koja se ne smiruje, već prijeti eskalacijom koja će uticati na globalnu ekonomiju. Iako se najčešće pominje gorivo, treba podsjetiti da tuda ide najveći dio tečnog gasa koji dolazi iz Katara, Emirata, ostalih zemalja u regionu, a znamo da je LNG gas jedan od ključnih za evropsku ekonomiju i industriju uslijed diversifikacije ruskog gasa”, rekao je Grgić u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E.

Kaže da cijena energenata zavisi od očekivanja trajanja sukoba, a olakšavajuća okolnost je to što su rezerve većine zemalja uglavnom bile pune. Kod nekih zemalja, dodaje on, su to rezerve od 6 mjeseci do 2 godine. 

Dodaje i da očekivanje dugoročnog sukoba dosta utiče na cijene, uz oštećenja naftnih postrojenja, mnoge zemlje su pustile rezerve da bi ublažile rast cijena povećavajući ponudu na tržištu.

Povezani članci

Biznis

EVROPA uvodi mjere protiv RASTA CIJENA GORIVA: Kako se zemlje EU brane od energetskog šoka i gdje je CRNA GORA u toj priči

Biznis

Vuković: Vladi odgovara visoka inflacija jer preko nje prikriveno oporezuje građane, kapitalne investicije u CG najobičniji PR štos

Biznis

U Crnoj Gori se vodi predizborna ili bilbord ekonomija, a posljedice će se liječiti decenijama

“Čini mi se da se crnogorska Vlada još uvijek nada nekom optimističnom scenariju u vezi sa krajem sukoba i da će ovu krizu iskoristiti kako bi ostvarila dodatne prihode u budžetu. Nažalost, u ovom trenutku mi se tako čini. Ako dođe ove nedjelje ili one tamo do poskupljenja,možda u tom trenutku možemo očekivati neku reakciju Vlade”, istakao je Grgić.

Kaže da je najbolji prikaz jedne zemlje njena fiskalna politika, a treba imati na umu da je crnogorski budžet izuzetno zavisan od prihoda PSV-a i akciza, odnosno potrošnje, tako da  interesi Vlade i budžeta ne koincidiraju sa interesima građana.

“Interesi građana bi trebalo da budu interesi države, ali nažalost imamo takav fiskalni sistem da prosto nema više prostora za reakciju. Svi su upozoravali da će način na koji smo opredijelili fiskalnu politiku značajno oslabiti moć države da interveniše u kriznim situacijama. Dodatno, nemamo rezerve nafte i robne rezerve. Ne možemo sve to imputirati ovoj Vladi, ali zajedno, to je problematičan koktel i čini nas nespremnim za ovu krizu”, naglasio je Grgić.

Neminovno je, dodaje on, da rast cijena energenata vodi ka rastu cijena ostalih proizvoda, a dodatan problem je inflatorni pritisak na proizvodnju hrane uslijed potencijalnog nedostatka vještačkih đubriva i povećanja cijene uslijed manje ponude.

“Pritisci postoje i već se u nekim ekonomskim krugovima priča o mogućoj recesiji najvećih ekonomija ove godine, prije svega američkih i to bi imalo lančani uticaj na Crnu Goru. Mi smo mala ekonomija i izuzetno smo vezani za ono što će se dešavati u Evropskoj uniji i svaka oscilacija u rastu BDP-a Njemačke utiče na nas, na priliv investicija, na priliv novca, tako da se čini da je to kriza koja nije bila toliko nepredvidiva”, rekao je Grgić.

Podsjeća da crnogorska ekonomija zavisi od potrošnje, te ako potrošnja stane onda će sve drugo stati, jer su mala izdvajanja za infrastrukturu i razvoj koji je gotovo samo statistička kategorija. 

Kaže i da je fiskalni rast duplo manji od projektovanog, na šta su upozoravali ekonomski stručnjaci. Rast od 2,7 odsto je najskuplji rast u Evropi zbog ukidanja doprinosa za PIO.

“Zavisimo dosta od grantova iz Evropske unije, ali nijesmo spremni za ovu krizu iako je bilo naznaka da će nešto slično da se desi. Naš trenutni finansijski sistem je takav da će teško istrpjeti posljedice svih tih globalnih dešavanja”, istakao je Grgić.

Grgić ističe da je godinama nepovoljna struktura investicija koja obično ide u kupovinu nekretnina, a nije bilo ni značajnih stranih investicija u turizmu, te se može reći da je Crna Gora prestala da privlači investicije. 

“Insistira se na bilateralnim aranžmanima zato što se očigledno žele zaobići procedure i napraviti neki aranžmani koji bi da ubrzali sam proces. To nije nužno najpametnije i šalje sliku da Crna Gora nije stabilan investicioni ambijent, osim ukoliko nemate direktnu konekciju s Vladom”, zaključio je Grgić.