U susret prvom “jubileju” Vlade, objavljuju dokument “Prvih 100 dana: Između očekivanja i (ne)ostvarenih obećanja” u kome daju pregled njenih postignuća u onim oblastima koje su dio misije CDT-a.
“Vlada i koaliciona vlast ali i dio opozicije u formalnom smislu ispunili su ono što ovo društvo nije bilo u stanju godinama unazad – kompletiran je izbor nosilaca pravosudnih funkcija, što sigurno predstavlja uspjeh. Ipak, da li će ova imenovanja, i pored toga što dio izabranih kandidata sigurno ima zadovoljavajuće reference, dovesti do stvaranja nezavisnih institucija ostaje da se vidi. Važno obilježje prvih 100 dana rada Vlade jeste i, čini se, ispoljena odlučnost da prije evropskih izbora Crna Gora dobije završna mjerila u poglavljima 23. i 24, što bi odblokiralo zatvaranje poglavlja iz ostalih oblasti”, kazala je Gvozdenović.Napominje veoma važan politički momenat i uspjeh Vlade, vladajućih partija i opozicije – dogovor o sprovođenju popisa 2023. godine što je ključni uzrok smanjivanja tenzija koje su prijetile da pređu u ozbiljnije društvene nesporazume.
“Pohvalno je i to što su neki važni procesi koji su izostavljeni u ekspozeu, kao na primjer početak izborne reforme i rad na zakonu o Vladi, bili predmet rada Vlade ili koalicione vlasti. Međutim, u ovim oblastima se računaju samo ostvareni rezultati pa, zbog ranijih loših iskustava, treba biti veoma oprezan u ocjenama”, navodi Gvozdenović.
Utisak je, dodaje, da su se razlike u kvalitetu po pojedinim resorima, u ekspozeu predsjednika Vlade, zapravo preslikale na kvalitet rada pojedinih ministara.
“Dobili smo Vladu neujednačenog kvaliteta po resorima, i te razlike trebaju da zabrinu njenog predsjednika”, ističe Gvozdenović.
Prema njenim riječima, prvih 100 dana Vlade nije bilo dovoljno da se razjasne nedoumice o dostižnosti njenih ciljeva, pa se improvizacija iz ekspozea prenijela i na njeno funkcionisanje.
“U prilog ovome najbolje govori činjenica da Vlada još uvijek nije usvojila godišnji program rada. Umjesto da Vlada u prvih 100 dana trasira održivu politiku u sektoru bezbjednosti i na taj način poboljša bezbjednost građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ona je nastavila utabanim stazama unutrašnjih borbi za političku prevlast u ovom sektoru”, dodaje.
Gvozdenović ističe da improvizacija postoji i kad je u pitanju Vladina komunikacija sa javnošću.
“Nakon zatvaranja za javnost sjednica Vlade i najave stalnog informisanja kroz pres konferencije nakon istih, ispostavilo se da konferencije nijesu održane nakon polovine sjednica. Evidentne su razlike u komunikaciji sa javnošću pojedinih resora, odnosno ministara, a sam predsjednik Vlade je za domaće medije dao samo jedan intervju i to uoči 100 dana Vlade. Netransparetno zaduživanje od 109 miliona eura predstavlja jedan od primjera ove komunikacione filozofije”, kazala je Gvozdenović.
Napominje i jednu neuobičajenu pojavu – odmah nakon formiranja Vlade, od strane jedne od članica vladajuće koalicije, otvorena je priča o njenoj rekonstrukciji.
Preporučeno
“Koalicionim sporazumom, o kojem su mediji izvještavali, rekonstrukcija zaista jeste predviđena do kraja 2024. godine. Međutim, ostaje pitanje da li to što se, već u prvih 100 dana Vlade, pokreće priča o izmjenama njenog sastava predstavlja signal nezadovoljstva radom pojedinih resora ili mogućih negativnih političkih odnosa unutar ove koalicije. Ostaje da se vidi hoće li ova Vlada biti upisana kao reformska Vlada diskontinuiteta ili će predstavljati kontinuitet populizma i zloupotreba”, zaključuje Gvozdenović.
Video