Video
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović kazala je da tokom perioda od osam godina, koliko se sprovodi Regionalni indeks otvorenosti, nije zabilježen suštinski napredak u pogledu transparentnosti izvršne vlasti i parlamenta.
“Kada pogledamo širu sliku i stanje na polju zakona, ali kada pogledamo i različite prakse netransparentnosti koje se usavršavaju, pa nam takva Vlada sve češće i donosi odluke putem Whatsapp-a. Kada vidimo da premijer bira da li će i kada da ode u Parlament da odgovara na pitanja poslanika i kada vidimo šta se dešava sa ambijentom za rad NVO-a, da ne kažem stranih plaćenika, kako nas naziva dio vladajuće koalicije, mislim da je onda jasan odgovor na pitanje da li smo dobili transparentnu izvršu vlast”, rekla je ona.
Kako je kazala, primjer netransparentnosti je način na koji je sprovedena rekonstrukcija Vlade.
“Poslanici i poslanice par sati uoči početka te sjednice nisu imali nikakvu formalnu informaciju o najvažnijem procesu tada u zemlji. To nije način na koji treba da funkcionišu uređena društva. Znate da je premijer kazao da je njegova vizija Crne Gore kao Švajcarska Balkana, kao Singapur Evrope, a ja sam sigurna da se u tim zemljama ne sprovodi rekonstrukcija vlade po kabinetima, po medijima”, poručila je Gvozdenović.
Ona je kazala da postoje barijere u dobijanju informacija od institucija.
“Vlada je nastavila rad sa tako velikim brojem resora, a ona prethodno nije obezbijedila nikakve garancije transparentnosti. Koliko će biti transparentna naša Vlada, opet zavisi od članova te Vlade. To je ostavljeno na njihovu volju ili njihovu savjest, što je nevjerovatno za jedno demokratsko društvo. I sa Vladom, i sa nekim drugim institucijama se nadgornjavamo da saznamo neke informacije. Mi još uvijek čekamo od Ministarstva kulture i medija da dobijemo podatke povodom odluke o podizanju spomenika mitropolitu Amfilohiju”, istakla je Gvozdenović.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić istakao činjenicu da je Vlada formirana 30. oktobra prošle godine i da su od tada održana samo četiri premijerska sata, da tri nijesu održana, i da su poslanici samo jednom postavljali poslanička pitanja ministrima za ovih 12 mjeseci.
“Ako vam kažem da smo samo dva puta imali ministarski sat, a da je takođe taj ministarski sat dva puta odgađan, onda vam je jasno da Parlament prolazi kroz ozbiljnu devastaciju. Predsjednik Vlade, Milojko Spajić, dozvolio je predsjedniku Skupštine, Andriji Mandiću, da pretvori parlament u svoju igračku u kojem svakodnevno pokušava da, kroz razne vidove provokacija, natjera opoziciju da u nekom trenutku izađe iz parlamenta, da bi strateški mogao da blokira evropski put Crne Gore. Tada će, logično, imati više manevarskog prostora da svoje provokacije sprovede u djelo”, kazao je poslanik DPS-a.
Istraživač javnih politika u Institutu alternativa, Marko Sošić, istakao je da za nijedan od osam zakona nije održana javna rasprava i javnost nije imala prilike da se o njima izjasni.
“To je konzistentno sa onim što smo imali prilikom Evropa sad 1, gdje je takođe neki neformalni proces njihovog konsultovanja različitih aktera u socijalnom dijalogu bio uzet kao zamjena za stvarnu pravnu javnu raspravu. Prema našoj statistici koju vodimo, od svih zakona koje je Vlada uputila parlamentu, javna rasprava je održana za oko 40 odsto tih zakona”, naveo je Sošić.
Sada, kako dodaje, imamo na sceni jedan čudan fenomen.
“U kome zakonodavna poslanička inicijativa uzima sve više i više maha. Od ukupnog broja zakona koji su podnijeti, koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri, gotovo 40 odsto njih su podnijeli poslanici. A kada poslanici podnesu zakon, nemaju obavezu da sprovode javnu raspravu, niti analizu uticaja, niti imaju obavezu da se konsultuju sa Evropskom komisijom, na šta je Vlada obavezna prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju u pogledu predlaganja rješenja. Dešava se još gora stvar, da su najveći broj tih zakona podnijeli poslanici vladajuće većine”, rekao je Sošić.
Nikolić je je potvrdio da je niz zakonskih rješenja suštinski kandidovala Vlada a formalno su predlagači bili poslanici.
„Da bi se izbjegla javna rasprava i da bi ti zakoni što prije stupili na snagu i obezbijedili izvjesno dejstvo u susret izborima koji su trebali da se održe u Podgorici i Kotoru. Mi smo po prvi put tako intenzivno radili u avgustu da bi se set ovih zakona u programu Evropa sad 2 implementirao, sa projektovanim vraćanjem zakona od predsjednika, kako bi ti zakoni stupili na snagu“, naveo je Nikolić.
On je dodao da je kolegijum parlamentarne većine zamijenio Kolegijum predsjednika Skupštine.
„Mi neke informacije ili ne saznamo ili ih saznamo preko poruke u grupi, često se izbjegava održavanje Kolegijuma, vidjeli ste kako se otkazuju sjednice, mimo poslovnika i Ustava, nekad sa zahtjevom Vlade, nekad sa procjenom predsjednika da će to pričiniti štetu opoziciji i uskratiti javnost da čuje neke informacije“, rekao je poslanik DPS-a.
Sošić je istakao da je Zakon o unutrašnjim poslovima došao u proceduru 1. avgusta a usvojen 17. avgusta.
„Niko ništa nikoga nije pitao a unio je velike izmjene, za njega potrebno 17 dana, a za Zakon o slobodnom pristupu informacijama mi čekamo četiri godine da se nešto uradi“, kazao je on.
Gvozdenović je, kako su kazali, poručila da je neophodno donijeti zakone o Vladi i Skupštini.
„Neophodno je donijeti zakone. Ponašanje političkih elita postalo je predvidljivo, dok ste opozicija obećavate te zakone, kada dođete na vlast pa onda shvatite da vam odgovara što vam jača poziciju moći i omogućava da se ponašate onako kako hoćete. Premijer ne odgovara na pitanja poslanika nego kači odgovore na sajtu, kontrolna saslušanja se odgađaju dok ne izgube smisao, neka elementarna pravila kako funkcionišu institucije moraju da postoje“, dodala je ona.
Sošić je kazao da smatra da je Zakon o Skupštini skoro nepotreban jer je Poslovnik dovoljno dobar ako bi se dobro koristio.
„Ali Zakon bi obavezao one koji su van parlamenta da se pojave na saslušanjima. Mi smo imali u oktobru saslušanje o CEDIS-u i DRI koje je usvojenu u martu, osam mjeseci čekamo da se saslušanje sprovede kad smo već zaboravili povod. Ono što se dešava sa kontrolnom funkcijom jako zabrinjavajuće ali ja nisam siguran da će se zakonom to riješiti“, rekao je on.
Komentarišući inicijativu koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) o usvajanju Zakona o agentima stranog uticaja, Gvozdenović je rekla da je jasan cilj – da se uguši kritika.
„Da se krene sa NVO a sljedeći na udaru biće mediji. Dobro je što su se druge članice vlade izjasnile da su protiv ove inicijative, ali opet u toj Vladi sjedi potpredsjednik koji je vrlo aktivan u kampanji protiv NVO, koja je puna dezinformacija i manipulacija“, kazala je Gvozdenović.
Poslanik DPS-a Nikolić naveo je da se zna šta je esencija zakona.
„Iako ga nismo vidjeli, sproveden je po uzoru na autoritarne režime, poput Rusije, gdje nemate civilni sektor, pola opozicije je u zatvoru… Paradoksalno da dolazi od onih kojima je kodno ime agentura upravo u sklopu kontrole ovog autoritarnog režima kojeg smo pomenuli. Sjetimo se inicijative za formiranje Odbora za praćenje malignog stranog uticaja, da su sa tom inicijativom izašli pa i da razgovaramo, ali nisu jer to tangira njih, ovako žele da uguše kritiku“, rekao je Nikolić.
Sošić je kazao da misli da ZBCG i neće napisati predlog ovog zakona.
Preporučeno
„Oni znaju da njihove izjave a naročito predsjednik DNP-a (Milan Knežević) nisu istinite, ali to ostaje u javnosti. Oni su pričali da su čelnici NVO milioneri, da organizacije uzimaju pare pa sa njima rade šta hoće, da je grant lična dobit, da NVO nisu nikome nisu odgovorne, sve je ovo apsolutna neistina. Ako hoćete da znate koliko smo novca potrošili idite na sajt Poreske uprave ili na naš sajt“, rekao je Sošić i podsjetio da je, dok i GP URA prozivala HRA i MANS, i na hajku na NVO koje su 2018. rekle da je klauzula balansa u pregovorima sa EU naša realnost.
