Jedna od adresa sa koje je stigla primjedba je i NVO Akcija za ljudska prava (HRA).

Iz ove organizacije oglasili su se saopštenjem povodom odbijanja njihovih sugestija od strane Vlade.

Saopštenje prenosimo integralno:

“Izraženo je i iznenađenje zbog interesovanja javnosti za ovaj ugovor iako se radi o ugovoru sa daleko najbrojnijom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori, sa velikim političkim uticajem, a ugovor sa njom je već izazvao i proteste i potpisivanje peticije građana. Akcija za ljudska prava je analizom i komentarima na predlog ugovora pokušala da doprinese da se to pitanje vrati u okvire pravne rasprave, da bi se, pored ostalog, i spustile tenzije u društvu.

Posle svega, stav Kabineta da odbije sve stručne primjedbe na neusaglašenost ugovornih odredbi s pravnim poretkom, sažima se u sljedećem: Temeljni ugovor će se zaključiti bez izmjena, jer se radi o „formalno-pravno marginalnom pitanju“, a njegove odredbe posle može da poništava sud.

Tačno je da odredbe mogu da se ponište. Pa i Zakon o odlaganju redovnih izbora je poništio Ustavni sud, iako je Vlada istog premijera prethodno odbacila upozorenja da je neustavan. Ali je takođe tačno da se podjele koje izaziva ovaj ugovor, s ovako lošim tekstom, mogu samo produbiti. Tako da je usvajanje ovakvog teksta ugovora u najmanju ruku neodgovorno.

Naravno, vezanost Vlade Ustavom i zakonom prilikom zaključenja ugovora i drugih radnji je temeljno pitanje vladavine prava, tj. podjele vlasti u državi, i ni u kom slučaju nije marginalno. Mora se postaviti pitanje odgovornosti i motiva vlade, koja odbija blagovremena stručna pravna upozorenja u pogledu akata koje donosi.

Kabinet nije uopšte odgovorio na polovinu primjedbi Akcije za ljudska prava, uključujući dvije, koje smo uvrstili u posebno sporne, da se vjersko obrazovanje predviđa drugačije od važećih zakona i da se ugovorom ograničava pravo na obraćanje sudu u postupku donošenja odluka disciplinske prirode.

Oni odgovori koji su dati u najmanju ruku su neodređeni, a neki i otvoreno neozbiljni.

Nije objašnjeno kojim je to zakonom SPC dobila javna ovlašćenja i koja. Vlada takva ovlašćenja ne može uspostavljati ugovorom. Nijedan od ugovora zaključenih s drugim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori ne jemči javnopravna ovlašćenja.

O nezakonitoj zabrani preduzimanja bezbjednosnih mjera u prostorima u vlasništvu SPC bez „prethodnog odobrenja“ crkvenih vlasti, kako stoji u tekstu ugovora, Kabinet je rekao da je „smisao“ odredbe u tome da vjerska zajednica bude samo „obaviještena“ o mjerama, da bi to u praksi podrazumijevalo i „naknadno obavještenje“, a da bi drugačije tumačenje bilo protivno prinudnim propisima i takva odredba bi bila ništava. I kolega Bracanović, čije komentare je Kabinet takođe ignorisao, rekao je da je ovaj termin iz ugovora „donekle opravdano kritikovan“ i „nedovoljno precizan“.

Zašto onda termin nije izmijenjen, umjesto da se, neozbiljno, pretpostavlja da će u praksi riječi „prethodno odobrenje“ značiti „naknadno obavještenje“?

Akcija za ljudska prava će nastaviti da insistira na pravu javnosti da kritikuje rad Vlade u cilju uspostavljanja vladavine prava, bez obzira na rečito omalovažavanje našeg doprinosa od strane vrha Vlade i uprkos pritiscima kojima smo izloženi zbog naših kritika.”