Video
Njemačka čvrsto stoji uz evropsku perspektivu Zapadnog Balkana i podržava zemlje ovog regiona u njihovim reformskim naporima, saopšteno je Pobjedi iz kabineta kancelarke Angele Merkel na upit da prokomentarišu odluku Savjeta Evropske unije da odgodi pokretanje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Preporučeno
“Zbog kasnog objavljivanja izvještaja o zemljama, rok za odluku o otvaranju početnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je bio kratak. Prije ove odluke, Savezna vlada mora da dobije i saglasnost Bundestaga”, kazali su iz Savezne kancelarije Vlade Njemačke.
Evropska unija je sredinom ovog mjeseca odgodila odluku o pokretanju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Izgovor je bio „tehničke prirode“ jer je Savjet EU, kako se navodi u ministarskim zaključcima, „na raspolaganju imao ograničeno vrijeme za tako važno pitanje“. Kao dodatan izgovor Brisel je iskoristio i kratak rok za zakazivanje zasijedanja Bundestaga, koji, prema njemačkim zakonima, mora da se izjasni o otvaranju pristupnih pregovora sa zemljama kandidatima, što će se desiti tek u septembru.
Zato su Skoplje i Tirana dobili novi termin – oktobar ove godine – kada će se članice EU izjasniti o tome da li će ove zemlje početi pregovore.
U zaključcima Savjeta EU ponovljeno je da je Brisel „opredijeljen da nastavi proširenje i da je to ključna politika Unije“. Nijesu samo Sjeverna Makedonija i Albanija izvukle „deblji kraj“ nakon sjednice Savjeta. I Crna Gora, koja, iako u povoljnijoj poziciji od susjeda kada je u pitanju proširenje, ostala je uskraćena za junsku međuvladinu konferenciju.
Nekoliko mjeseci ranije, postojao je optimizam da bi na ovoj sjednici naša zemlja mogla otvoriti jedino preostalo poglavlje u pregovorima, poglavlje osam koje se odnosi na konkurenciju.
Međutim, ne samo da nema riječi o otvaranju ovog poglavlja, već nema ni sjednice na kojoj bi se o tome govorilo.
Uz to, otkazan je i sastanak u Parizu o nastavku dijaloga Beograda i Prištine. Prema nekim evropskim analitičarima, priča o pristupanju EU država Zapadnog Balkana umnogome zavisi ne samo od unutrašnjih reformi tih zemalja, već i od budućih odnosa u Evropskom parlamentu i pregovora o čelnim ljudima u institucijama Evropske unije.
