Sada nakon što se Ustavni sud oglasio i ukinuo odluku većine da sebi obezbjedi neustavne dodatne poluge vlasti postavlja se pitanje ko će i kakvu odgovornost snositi za sprovedeni Ustavni puč.
Na inicijativu DF-a parlamentarna većina je u novembru prošle godine izglasala izmjene Zakona o predsjedniku glasovima Demokrata i Demokratskog frona i GP URA, čime su prigrabili dodatne poluge moći i tako iz ruku tadašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića uzeli proceduru za izbor mandatara za sastav nove Vlade.Ustavni puč kojim su poslanici pribjegli u parlamentu krenuo je nakon odbijanja Đukanovića da Lekiću da mandat za sastav nove vlade. Đukanović je za razliku od parlamentarne većine postupio po Ustavu jer u zakonski propisanom roku potpisi podrške Lekiću nisu bili dostavljeni na vrijeme.
Parlamentarna većina je tada iskoristila nefunkcionalnost Ustavnog suda da sprovede svoj naum znajući da institucija koja je jedina legitimna da izvrši ocjenu ustavnosti ove odluke naprosto ne može da donese odluke.
Iako su svjesno izvršili Ustavni puč, saopštavali su da će taj Zakon prisiliti Đukanovića da postupi onako kakva je volja parlamentarne većine iako to nije u skladu sa Ustavom!
Pojedini su se pravdali, poput poslanice GP URA Božene Jelušić, da nije dobro što se zakonom mijenja Ustav ali da je to bilo neophodno, pritom gazeći najviši pravni akt države, kao da je otirač ispred vrata.
Upravo su se tako zarad svojih političkih ciljeva poslanici parlamentarne većine “ogriješili” o Ustav vjerovatno računajući da praksa ne pozivanje na odgovornost i snošenje zakonskih posljedica u Crnoj Gori jednostavno ne postoji.
RADULOVIĆ: Političari će i ubuduće kršiti Ustav i zakone sve dok ne budu snosili odgovornost
I advokat Veselin Radulović za portal Standard potvrđuje da političari svjesno krše Ustav i zakone radi ostvarenja političkih i ličnih interesa, i to će raditi sigurno i ubuduće sve dok ne budu snosili odgovornost.
Za njega je odluka Ustavnog suda očekivana, jer ne postoji pitanje oko koga je stručna pravna javnost imala tako jedinstven stav kao o izmjenama Zakona o predsjedniku.
Ali, kako kaže Radulović, ono što je ključni problem jeste da su i oni koji su te izmjene predložili i usvojili znali su da su suprotne Ustavu.
“Na sreću, neustavne izmjene Zakona o predsjedniku nijesu proizvele značajnije posljedice, jer mandatar koji je suprotno Ustavu određen nije uspio da sastavi Vladu koju bi Skupština izabrala”, kaže Radulović i zaključuje da se to desilo danas bi govorili o nizu odluka takve Vlade koje bi sve bile suprotne Ustavu.
Preporučeno
Video