Video
“Nacrt izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je stavljen na javnu raspravu a potom u inoviranoj verziji predstavljen na sjednici Savjeta za reformu javne uprave, nije odgovorio na ključne manjkavosti važećeg zakona, dok je potencijalno otvorio prostor za nove zloupotrebe. Naročito potenciramo da je neophodno ili brisati pojmove zaštite konkurencije, poslovne tajne ili intelektualne svojine, ili ih jasno definisati, na način utemeljen u međunarodnim standardima”, navode Stevo Muk predsjednik Upravnog odbora Institut alternativa i Vanja Ćalović Marković izvršna direktorica Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Takođe, kako kažu, ne vide razlog da se poreska tajna posebno izdvaja kao ograničenje pristupa informacijama, kada je u Zakonu o poreskoj administraciji ona definisana na način da se odnosi samo na one informacije koje se mogu povezati sa konkretnim poreskim obveznikom.
“Samim tim, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti pruža dovoljan okvir u tom pogledu, pa ne vidimo razlog, osim eventualnog pružanja dodatnog izgovora za skrivanje informacija, da se takvo rješenje zadrži. Kako su naše dvije organizacije mnogo puta do sada ukazivale, naročito su javna preduzeća proglašavala poslovnim tajnama čak i onu dokumentaciju, koja je i prema važećem Zakonu o slobodnom pristupu informacijama podložna proaktivnom objavljivanju. Jedan od takvih primjera je i oklijevanje Odbora direktora novoformiranog preduzeća ToMontenegro da objavi ugovor sa izvršnim direktorom, koji je, protivno propisima o slobodnom pristupu informacijama, sadržao klauzulu tajnosti. Ovakva kršenja zakona ne treba sa rezigniranošću da se pravdaju lošom primjenom, bez proaktivnog pristupa Vlade u poboljšanju zakonskih normi”, piše u zajedničkom saopštenju Muka i Ćalović Marković.
Slično tome, dodaju oni,izuzimanje podataka u posjedu međunarodnih organizacija, stranih država i bezbjednosnog sektora u potpunosti iz primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, pa čak i kada postoji pretežni javni interes za njihovim objavljivanjem, smatramo vrlo problematičnim po ukupnu transparentnost.
Preporučeno
“Iako smo informisani da je Evropska komisija dala pozitivno mišljenje na nacrt Zakona, šira javnost nije dato mišljenje vidjela. Civilno društvo u Crnoj Gori godinama unazad ukazuje da se na ovaj način naše organizacije stavljaju u neravnopravan položaj a javne rasprave obesmišljavaju. Zbog toga još jednom pozivamo Vladu da razmotri naše sugestije i alternativne opcije koje smo ponudili i obrazložili u okviru javne rasprave kako bi se obezbijedile istinske pretpostavke veće transparentnosti cjelokupnog javnog sektora”, zaključuju Muk i Ćalović Marković.
