Video
”Makar te ratne retorike više nema. Takođe, u potpuno drugačijem kontekstu se danas pominje Crna Gora u odnosu na BiH, Srbiju ili Kosovo. Uspjeli ste napraviti taj važan korak dalje”, kaže Tabak.
On ističe da se sukob u Ukrajini ne može preliti na Zapadni Balkan jer jednostavno u regionu ne postoji nijedna zemlja koja ima toliko novaca da bi ratovala.
”Jedno je pričati o politici i uticajima, a drugo je pričati o ratu. Ratovanje traži ozbiljne novce, ja ne vidim dovoljno bogatu državu u regiji da povede jedan ili seriju ratova kao što je to nekada Srbija radila. Ako se ne varam, Srbija je potrošila jednostrano preuzete devizne rezerve stare Jugoslavije tokom rata devedesetih. S druge strane, rat traži vojnu tehniku, u regionu, osim sitnih izuzetaka, ta tehnika je na nivou onoga što je i bila prije 30 godina. Dakle, ulaganja su bila minimalna i održavanje je bilo vrlo upitno. Za nekakve odbrambene i obučne svrhe ta tehnika je OK, ali bi za ratovanje svi njeni nedostaci došli brzo do izražaja. Prošlo je puno godina, neke stvari su se tehnološki promijenile i svi ovi vojni muzeji koji se voze i lete širom regiona jednostavno nijesu za uspješno ratovanje”, kaže Tabak.
Govoreći o evroatlantskim integracijama, Tabak kaže da i ulazak u EU i ulazak u NATO traže zahtjevne reforme i dizanje efikasnosti.
”Crna Gora je napravila veliki korak ulaskom u Alijansu i osim što je dobila mjesto za stolom sa najmoćnijima, njen glas je ravnopravan SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji, Franuskoj – nuklearnim silama. Još Crna Gora kao članica ima pravo veta. Reformama za NATO Crna Gora je napravila svoj vojni sistem boljim i efikasnijim, dakle postigla je veći učinak za manje para. EU traži još zahtjevnije reforme i sve to izgleda kao veliki napor za ne neku veliku korist, ali omogućavaju na dnevnom nivou građanima bolji život”, kaže Tabak.
Komentarišući situaciju oko drona koji se srušio na zagrebačkom Jarunu, Tabak kaže da je potrebno više informacija o ovom slučaju.
”Oko drona je još uvijek veliki broj nedoumica, treba sada sve analizirati. Postoje naznake da je dorađivan u odnosu na osnovnu rusku verziju, čak se spominje mogućnost nošenja neke avio bombe, to su sve još navodi koje treba analizirati. Ako je bilo dorađivanja, onda su se svi parametri mogli promijeniti, od dometa pa nadalje, pa je puno teže utvrditi ko je koristio dron i odakle je lansiran. Sve to će tražiti dodatnu analizu radarskih zapisa, ali i elemenata koji su pronađeni u letilici”, kaže Tabak.
Preporučeno
On objašnjava da Hrvatska i NATO savez nijesu u ratnom stanju i da je vjerovatno to uzrok što sistemi pojedinih zemalja na ruti drona nijesu registrovale prolazak niti je došlo do povezane akcije protivvazdušne i protivraketne odbrane.
