Video
“Kada uđe u EU, Crna Gora mora imati prava kao i svi drugi”, poručio je Šarec u intervjuu za Pobjedu.
Govoreći o procesu integracija, Šarec napominje da je pred Crnom Gorom još dosta posla, te da stvari ne idu tako glatko.
Izvjestilac EP ističe i da je izgradnja kolektora u Botunu neophodna, te da svako ko koči taj projekat najprije šteti zdravlju životne sredine.
Na pitanje da li lider DNP-a Milan Knežević pokušava da zaustavi izgradnju kolektora u interesu onih koji Crnu Goru ne žele u EU, Šarec ističe kako „nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru“.
Izvještaj Evropske komisije, koji je zvanično objavljen prošle sedmice, jasno navodi da Crna Gora ostaje predvodnik u procesu evropskih integracija. Međutim, golim okom je vidljivo da stvari ne teku sasvim glatko. Što vi vidite kao najveći izazov sa kojim se Crna Gora suočava na svom putu ka punopravnom članstvu u EU?
ŠAREC: Najprije, na početku moram da naglasim da ja ovaj posao i sve u vezi sa njim radim kao iskreni prijatelj Crne Gore, njenih građana u prvom redu. Zato me raduje činjenica da je Crna Gora zadržala tu poziciju. I to sasvim opravdano. Međutim, vaša konstatacija da ne ide sve glatko je tačna. Ali nije to bilo ni za očekivati, jer nagomilanih problema ima dosta na svim nivoima. Izazova ima više. Borba sa kriminalom i korupcijom, pravosuđe, kvalitet životne sredine – izazovi su koji će biti teški i ubuduće.
Brisel ukazuje na to da je Crna Gora usporila napredak u ključnim pregovaračkim poglavljima 23 i 24. Što to država nije uspjela da uradi, a bilo je ključno za postizanje boljeg rezultata?
ŠAREC: Napredak u ovim poglavljima nije brz, jer su problemi veliki i svi vidimo što se događa, na primjer, u vezi sa Ustavnim sudom koji nije popunjen. Tu je onda i borba sa kriminalom i korupcijom i još puno toga ima. Ipak, nekog napretka ima. Svi bi ga željeli više i nadam se uspješnijoj godini.
Djeluje li tempo zatvaranja pregovaračkih poglavlja i, šire gledano, ukupan tempo kojim Crna Gora ispunjava svoje obaveze, ohrabrujuće i usklađeno sa postavljenim ciljem o članstvu 2028. godine, imajući u vidu da su mnoge obaveze odložene i da se planirani rokovi u reformskim agendama i akcionim planovima ne poštuju?
ŠAREC: Mislim, da su pregovarači sami sebi namjerno postavili visoke ambicije već u početku, jer ako nemaš taj pritisak, čini ti se da imaš još ogromno vrijeme ispred sebe. Tako da se može u realnosti pokazati drugačije i komplikovanije. Ali ipak mislim, da se previše fokusa polaže u datume. Bitno je da ima napretka i da se pregovarački proces završi što je prije moguće. Znam da je nada loša strategija, ali ipak svi mi treba da imamo i nade i da radimo na procesu. Ne smijemo zaboraviti i činjenicu da slijede izbori već 2027. godine. Zbog toga treba pojačati tempo.
Uvođenje viznog režima za turske državljane aktuelno je pitanje u posljednje vrijeme. Je li prihvatljivo da Vlada ne ispunjava svoje obaveze usklađivanja vizne politike, a kada to i učini, da to ne radi iz potrebe za suštinskom reformom, već radi kratkoročnih političkih poena?
ŠAREC: Slažem se da je to bila vatrogasna akcija. Što se tiče vizne politike, ona će prije ili kasnije morati da bude usklađena sa politikom EU u cjelini.
Evropski partneri su više puta naglašavali da Crna Gora neće moći zatvoriti Poglavlje 27 bez završetka izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda. Međutim, ne možemo zanemariti činjenicu da, uprkos naporima Vlade, ovaj projekat biva opstruiran, paradoksalno, iz same vladajuće koalicije, konkretno od Milana Kneževića. Imate li utisak da se ovo radi u korist agende onih koji ne žele Crnu Goru u EU?
ŠAREC: Svi smo jasno naglasili da kolektor treba izgraditi, jer se radi o zdravlju životne sredine. Ne može ovakav grad bez toga. Bio sam na početku svoje političke karijere gradonačelnik, odnosno predsjednik opštine i bavio sam se projektom modifikacije postojećeg kolektora u vlasništvu šest opština. Kao tamo i ovdje su sada u pitanju evropske pare i samo bi ih totalno neodgovoran čovjek bacio da bi kasnije gradio iz vlastitog budžeta. Jer kad-tad će morati da počne izgradnja kolektora. Onaj koji blokira napore za ostvarenje tog cilja u prvom redu šteti zdravlju životne sredine. Nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru.
Iz Brisela dolaze pozitivne poruke o skorom početku izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Međutim, istovremeno se čuju i različiti glasovi koji sugerišu mogućnost da Crna Gora pristupi EU bez prava glasa ili da, kako je kazala Marta Kos, bude primljena uz opciju isključenja ako ne ispuni kriterijume tokom „probnog članstva“. Kakav je Vaš pogled na to i vjerujete li da će Crna Gora, nakon što uđe u EU, biti tretirana ravnopravno sa ostalim članicama?
ŠAREC: Ideja nije nastala u kancelariji komesarke Kos, nego ta ideja potiče iz nekih zemalja članica. Mislim, da su takve ideje uvreda za Crnu Goru ili bilo koju zemlju i da negiraju suštinu jednakih prava. Ili postaneš član kluba ili ne, jer u formalno pravnom smislu neki probni period ne postoji. Kad Crna Gora uđe u EU, mora imati jednaka prava kao i svi drugi.
Čini se da se u Crnoj Gori malo javno govori o činjenici da će, nakon što bude sastavljen, Ugovor o pristupanju EU morati biti ratifikovan u parlamentima svih država članica bloka. Mislite li da će taj proces teći glatko ili Crna Gora potcjenjuje moguće prepreke koje bi se mogle pojaviti u toj fazi?
ŠAREC: Crna Gora je na velikoj misiji postizanja trećeg velikog cilja. Prvi je bio samostalnost, drugi članstvo u NATO, a treći bi zaokružio međunarodnu afirmaciju Crne Gore. A u tom velikom procesu nije sve do Crne Gore. Pravilno ste konstatovali da dolazi period u kojem će odlučivati zemlje članice. Nadležni u Crnoj Gori ne potcjenjuju taj aspekt. Naprotiv, to je često bila tema naših razgovora. Ali naravno, sad smo svi fokusirani na pregovarački proces. Što bolje on bude prošao, to će bolja pozicija Crne Gore biti kad se uhvati ukoštac sa ratifikacijskim procesom u pojedinim članicama.
Vjerujete li da trenutno raspoloženje prema proširenju EU među 27 država članica ide u prilog Crnoj Gori i da će se izbjeći rizik od veta ili drugih mjera po tom pitanju?
ŠAREC: Prema mom iskustvu trebaće uložiti još puno napora i sa naše strane kako bi svi bili svjesni koliko je važno proširenje i zapravo suština Evropske unije kao takve. Ne radi se samo o Crnoj Gori, nego je priča mnogo šira. Ne treba steći utisak, da se neko plaši Crne Gore. Ima nekih članica koje se nijesu pokazale kao sklone evropskim vrijednostima. To su Mađarska i Slovačka i one su u ovom momentu zapravo pravi generator tih raznih ideja. Ipak mislim, da na kraju krajeva svi trebamo neki pozitivan rezultat, jer evropska ideja služi građanima ponajviše.
Preporučeno
