Osim ove logične političke kalkulacije i Spajićeve grčevite borbe za što stabilniji kabinet za sprovođenje projekata koje je obećao građanima Crne Gore, na političkoj sceni se dešavaju i neki drugi, manje suptilni procesi kojim upravlja premijer Abazović.
Prema kazivanju više sagovornika portala Standard, ali to je i bez potvrda vidljivo golim okom, Abazović sve radi kako bi bio dio buduće izvršne vlasti i ostao, na bilo koji način, blizu ili u vrhu mjesta odlučivanja.
Ipak, nije samo Abazović problem Spajiću. Čini se da bi se ta prepreka mogla preći da nema prvo tihe a sve više i očigledne opstrukcije drugog čovjeka PES-a i prvog Crne Gore, Jakova Milatovića.
Kada stvari posložimo jedne do drugih jasno se uočava zajednički rad Milatovića i Abazovića na dezavuisanju Spajića i sprečavanja da formira vladu.
Sve je krenulo unutarstranačkim neslaganjem Milatovića i Spajića, rokadom za predsjedničke izbore, gdje je Milatović bio projektovan za gradonačelnika Podgorice, a Spajić za predsjednika CG, zatim borbe oko određivanja nosioca liste, te sastava buduće poslaničke liste PES-a.
Milatović je forsirao saradnju sa Bečićem i Abazović, čak i zajednički nastup na izborima, dok je Spajić bio protiv pravljenja tzv centrističkog bloka.
Očigledno je da se u tom trenutku rodila ideja, koja se kasnije razvijala u nijansama, o sardnji na relaciji Milatović – Abazović. Ta saradnja bi mogla ubrzo, i prije formiranja parlamenta, da se formalizuje, te da Milatović, zbog Afere Do Kvon koju je lansirao Abazović, ne da mandat Spajiću već nekom trećem iz PES-a kojem ne bi bilo mrsko da sarađaju i sa Urom.
Možda je izvor Abazovićeve samouvjerenosti upravo dil sa Milatovićem, jer je više puta u odnosu na formiranje 44. vlade naglasio da se još ne zna i da je većina 41 do koje treba doći, aludirajući da nije sigurno da Spajić može doći do te većine.
Sa druge, zapravo iste strane Milatović je takođe više puta ponovio da će dodjela mandata za sastav nove Vlade zavisiti od tužilačke odluke u slučaju afere “Do Kvon” i nekih informacija koje će javnost dobiti u okviru istrage.
“Mislim da tu stvari treba da pojasne nadležni organi. Do Kvona ne poznajem, znam samo ono što se piše po medijima. Ne bih trenutno komentarisao istrage koje je pokrenuo SDT. Ono što znam je da je Spajić predvodio listu koja je osvojila najveći broj mandata i da će biti najjača u narednom sazivu Skupštini. Odgovorno ću pristupiti formalnim konsultacijima oko formiranja Vlade nakon što bude konstituisan parlament. Još stižu žalbe, tako da nemamo završen izborni proces, kao ni konačne rezultate izbora, pa će sve biti pomjereno ka drugoj polovini jula i tek onda predsjednik Crne Gore počinje formalne konsultacije”, rekao je Milatović.
Ovoj političkoj kalkulaciji, u kojoj Milatović i Abazović traže način da izbace Spajića iz igre, ne treba zanemariti i događaje u Socijalističkoj narodnoj partiji iz koje su u prethodnih nekoliko dana izašli visoki funlkcioneri – od Kovača, preko Đurovićke do Vukasnovića.
Prema nekim izvorima, grupa sada već bivših funkcionera partije Vladimira Jokovića ima namjeru da formira novu partiju. Iako je ta vijest na neki način demantovana, osipanje nekada moćne partije kakava je SNP se može dovesti u vezu sa kalkulacijama dvojca Milatović-Abazović.
Cilj bi mogao biti da se blokadom Spajića stvore uslovi da ni nakon dugih pregovora ne bude uslova za formiranje vlade te da se nakon toga ide na izbore na kojima bi bivši članovi SNP-a, zajedno sa Milatovićem napravili novo jezgro “mekog” DF-a.
Preporučeno