Nakon što su dva turska medija – ,,Firtina Haber“ i ,,Turkiye’de Enerji“ objavili informacije, pozivajući se na više diplomatskih izvora, da devet članica NATO lobira da bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović bude zamjenik generalnog sekretara Alijanse, juče je i rumunski list ,,Gazeta de Maramures“ potvrdio da postoji veća lobistička akcija.

Provjeravajući navode turskih portala da devet članica NATO intenzivno radi na izboru Đukanovića za zamjenika generalnog sekretara, rumunski list ,,Gazeta de Maramures“ prenosi da je imao uvid u nacrt preporuke za Đukanovićevu kandidaturu koja cirkuliše među članicama NATO, iako nije mogao da dobije potvrdu da li je i Rumunija među devet članica koje stoje iza kandidature.

“Naš izvor iz Ministarstva vanjskih poslova kaže da mu nije poznato da li je Rumunija u krugu devet članica NATO koje rade na kandidaturi Đukanovića. Ali napominje da je Đukanovićevo ime već nekoliko mjeseci u opticaju za neku od visokih funkcija u međunarodnim organizacijama i forumima oko čega se ispituje raspoloženje i eventualna saglasnost članica NATO. ,,To su uobičajeni procesi konsultacija među partnerima i zato nijesam iznenađen pričom iz Turske o mogućem dolasku Đukanovića u NATO. On je vrlo iskusan političar, radio je mnogo na ulasku Crne Gore u NATO i mogao bi dosta da pruži ako bi bio izabran“, kaže naš sagovornik iz Ministarstva vanjskih poslova”, piše rumunski list.

U tekstu se analizira da ,,dosta političke pažnje na Balkanu privuklo je pisanje turskih medija da je jedan od kandidata za visoku funkciju u NATO i bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović (62)“, uz napomenu da je za Rumuniju vrlo interesantno kako teče ovaj proces.

Napominje se i da se turski portal „Firtina Haber“ pozvao na neimenovane visoke diplomatske izvore, kada su iznijeli informaciju da je devet članica NATO, među kojima i Turska, uključeno u pripremu kandidature Crnogorca Đukanovića za zamjenika generalnog sekretara NATO koji bi, kako piše turski list, ,,na tom mjestu naslijedio Mirčea Geoana (Mircea Geoană), kome petogodišnji mandat ističe 1. oktobra, zajedno sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom“.

Povezani članci

politika

Članice NATO rade na kandidovanju Mila Đukanovića za zamjenika generalnog sekretara NATO

politika

Kroz kandidaturu Đukanovića, Balkan bi trebalo da ima svog čovjeka u vrhu NATO

politika

Nije dovoljno da se naslonite i čekate da EU i NATO urade nešto za Balkan

Prema ocjeni ,,Gazete de Maramures“, rumunska diplomatija je mnogo više zainteresovana za kandidaturu predsjednika Klausa Johanisa za generalnog sekretara NATO. Iako je ogromnu prednost za izbor imao bivši holandski premijer Mark Rute, kandidatura predsjednika Johanisa bila je jedina iz istočnoevropskog dijela NATO.

“Iako je u ovom mandatu izostao izbor istočnog Evropljanina za generalnog sekretara NATO, region će biti korak bliži preuzimanju te najviše civilne dužnosti možda već u narednom mandatu. A na tom putu kandidatura predsjednika Johanisa bila je prvi važan korak. Za reputaciju Istočne Evrope, uključujući i Rumuniju kao njen dio, u okviru NATO, važnu ulogu igra i to što su izbori za Evropski parlament pokazali da politička nestabilnost zbog velikog rasta krajnje desnice ne dolazi sa istoka, već sa zapada”, ističe list u jučerašnjoj analizi.

U tom smislu, ,,Gazeta de Maramures“ ocjenjuje da kandidovanje lidera iz Istočne Evrope za najviše funkcije u NATO ili EU je ,,danas daleko kredibilnije i ima veću težinu nego do sada“ jer se istočni dio NATO, ujedno i EU, ,,pokazao kao politički stabilniji i vitalniji u očuvanju unutrašnje kohezije, te stoga ni apetiti regiona prema liderskim pozicijama ne treba da budu skromni“.

Ukoliko se bude došlo do faze da pominjanih devet članica predloži Đukanovića za zamjenika generalnog sekretara NATO, Rumunija bi trebalo da podrži tu inicijativu. To bi bio čin solidarnosti sa partnerima iz regiona, a ujedno i interes Rumunije da na visokom mjestu u NATO poslije gospodina

Geoana dobije pouzdanog i naklonjenog političara iz bliskog okruženja – komentariše ,,Gazeta de Maramures“.

SUPERLATIVI ZA ĐUKANOVIĆA

Novinari ovog lista tvrde da su iz diplomatskih izvora bili u prilici da vide neformalni draft, o kojem su pisali i turski mediji, sa detaljnim obrazloženjem potencijalne kandidature Đukanovića na kojem radi devet predlagača, što pokazuje da postoji cirkulacija te inicijative među članicama NATO.

Ocjenjuje se takođe da sadržaj tog ,,non papera“ daje još jedan razlog u prilog rumunskoj podršci kandidovanju nekadašnjeg crnogorskog predsjednika.

“Riječ je, kako se kaže, o lideru koji je u vrlo nestabilnom i postkonfliktnom okruženju bio istrajan da uvede svoju zemlju u NATO, čak i pod velikim ličnim rizikom koji je sve vrijeme dolazio od ruskog protivljenja ulasku Crne Gore u Alijansu. ,,Taj rizik je bio egzistencijalni i Crna Gora ga je preuzela. Zato je njen primjer vrijedan najvišeg poštovanja i vrednovanja“”, kaže se, kako ističe rumunski list, u podužem draftu posvećenom Đukanovićevoj kandidaturi.

Bez obzira na to što je Crna Gora jedna od najmlađih članica NATO, procjenjuje se da izbor njenog dugogodišnjeg lidera na visoku funkciju u Alijansi bio bi nastavak dobre i važne prakse da lideri iz Istočne Evrope učestvuju u donošenju odluka iz „prvog reda“.

“Kao zemlja iz koje je bio dosadašnji zamjenik generalnog sekretara, Rumunija bi podrškom Đukanoviću pokazala da je dosljedna u očuvanju te korisne i dobre prakse u Alijansi”, zaključuje ,,Gazeta de Maramures“.

Mark Rute novi generalni sekretar NATO

NATO je zvanično imenovao odlazećeg holandskog premijera Marka Rutea za novog generalnog sekretara, saopšteno je iz NATO.

Taj 57-godišnjak će naslijediti Norvežanina Jensa Stoltenberga, koji mandat zvanično završava u oktobru ove godine.

Nakon raspada vladajuće koalicije u Holandiji prošlog ljeta zbog spora oko politike prema migrantima, premijer Mark Rute javno je izjavljivao da se potpuno povlači iz politike – ali očigledno to nije ozbiljno mislio, piše Dojče vele. Jer, ne samo da je ostao na čelu vlade do prijevremenih izbora ovog proljeća na kojima je pobjednik bio desničarski populista Gert Vilders, nego je i partnerima u Evropskoj uniji dao do znanja da je zainteresovan da postane generalni sekretar NATO nakon Stoltenberga.

Zapravo, to bi bilo potpuno u duhu zapadnog vojnog saveza po kojem mjesto vojnog komandanta redovno pripada najvažnijoj zemlji NATO, Sjedinjenim Američkim Državama, a položaj generalnog sekretara Evropljaninu. I to po mogućnosti iz zemlje koja nije pretjerano velika vojna sila.

Vlada Rutea je bila među prvima koja je izdašno pomogla Ukrajinu u vojnoj opremi – iako je upravo ta vlada liberala Rutea ujedno drastično smanjila izdatke za odbranu.

“Ujedno, treba podsjetiti da Holandija nije zaboravila i ne može da oprosti Rusiji obaranje civilnog aviona Malezija erlajnza na letu MH-17 iz Amsterdama za Kuala Lumpur 2014. godine, kada su većina od gotovo 300 žrtava bili Holanđani, a istraga je nedvosmisleno utvrdila da je avion bio oboren ruskom raketom ispaljenom u najmanju ruku s položaja pod kontrolom proruskih snaga na istoku Ukrajine”, navodi Dojče vele.