Video
U rješenju Ustavnog suda navodi se da se obustavlja postupak po Kurtijevoj ustavnoj žalbi „protiv presude Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz.br. 1//19 od 22. januara 2019. godine, zbog povrede prava iz čl. 28 st. 2 i 32 Ustava Crne Gore, kao i čl. 6 i 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“.
– Podnosilac ustavne žalbe je podneskom, od 24. jula 2020. godine, obavijestio Ustavni sud da povlači podnijetu ustavnu žalbu – piše u rješenju.
„PROČIŠĆAVANJE“
S obzirom na to da je Artan Kurti, na prijedlog svog prijatelja Dritana Abazovića, na sjednici Vlade 22. juna, imenovan za generalnog inspektora u ANB i burnu raspravu koja je zbog toga vođena na sjednici, a tokom koje je premijer saopštio da je njegov kazneni karton „čist“, proizilazi da je „počišćen“ upravo najvjerovanije do kraja 2020.
Institucije, međutim, ćute, iako se radi o informaciji od javnog interesa, jer je na ovako značajnu funkciju u sistemu bezbjednosti postavljen čovjek sa kriminalnom prošlošću, što se krši sa svim propisima. Kako bi u bezbjednosnom sektoru rekli – Kurti je pivratnik „u vršenju krivičnih djela“.
Uvidom u javno dostupne podatke na sajtu Ustavnog suda, može se vidjeti i da Kurti nije samo „vičan pištolju“ i oružanim obračunima, već je imao problema i u privrednom poslovanju – kažnjen je pred Višim sudom za prekršaje, na što je, takođe, uložio ustavnu žalbu.
Ministarstvo pravde nije odgovorilo Pobjedi kada je Kurtijeva kaznena evidencija izbrisana, na osnovu kojeg akta-odluke suda i uz koje obrazloženje.
Nezvanični sagovornici, poznavaoci pravnog sistema naše zemlje, vjeruju da je Kurti posegao za članom 494 stav 7 Zakona o krivičnom postupku koji kaže da „Ako sud odbije molbu zato što osuđeni svojim ponašanjem nije zaslužio rehabilitaciju, osuđeni može molbu ponoviti po isteku jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o odbijanju molbe“.
S obzirom na to da je Vrhovni sud 2019. potvrdio odluku Višeg suda kojom je odbijeno da se Kurtiju izbriše kaznena evidencija, odnosno nije prihvaćeno da bude rehabilitovan, moguće je da je on ponovio postupak sljedeće godine, ali kod drugog sudije Višeg suda.
– Kada neko ulazi u sektor bezbjednosti, bez obzira na to što je kandidatu izbrisana kaznena evidencija, ona ostaje dokumentovana upravo za potrebe ovih službi i pravosudnih organa, kako bi imali uvid, ali te informacije ne smiju da zloupotrijebe. Međutim, neko ko je počinilac dva teška krivična djela, u konkretnom slučaju dva pokušaja ubistva, ovo drugo tokom sudskog postupka prekvalifikovano u tešku tjelesnu povredu, te nezakonito posjedovanje oružja, mora automatski biti diskvalifikovan za bilo koju poziciju u sektoru bezbjednosti, pa iako su djela brisana iz kaznene evidencije – kategoričan je sagovornik Pobjede.
BURNA BIOGRAFIJA
Kurti se povezuje i sa jednim od najvećih narko-klanova koji djeluju u Ulcinju, a, u bezbjednosnim krugovima, pominje se i kao osoba koja je uticala na jednog
svjedoka u predmetu za krijumčarenje droge da „označi“ jednog Ulcinjanina da je dio narko kartela.
Ustavni sud je 18. juna 2019. godine usvojio Kurtijevu ustavnu žalbu i naložio nižim sudskim instancama da ponovo postupaju u slučaju njegove rehabilitacije.
Javnosti nijesu dostupni podaci što se nakon ove odluke Ustavnog suda dalje dešavalo, odnosno da li je Viši sud u Podgorici opet postupao i kako je presudio.
Na sajtu Ustavnog suda nalazi se dokument, od 30. oktobra 2020, a u kojem se navodi da je Kurti 24. jula te godine obavijestio ovaj sud da povlači ustavnu žalbu.
Ipak, njegov kazneni karton je – kasnije izbrisan. .
OD SPUŽA DO PRIVREDNOG SUDA
Artan Kurti prvi pokušaj ubistva počinio je kao maloljetnik, dok je drugi put oružje potegao kao punoljetan, a u čovjeka je tada ispalio šest metaka, teže ga ranio i pobjegao. U oba slučaja osuđen je na po 10 mjeseci zatvora.
Kaznu maloljetničkog zatvora, za pokušaj ubistva iz 2004. godine, Kurti je „odležao“ 2008. Iz zatvora je izašao u maju, a već 6. avgusta, opet je posegao za pištoljem.
Pošto je opet morao u Spuž, zatvor je, izgleda vaspitno djelovao na njega, pa je upisao Pravni fakultet i diplomirao na sarajevskom univerzitetu.
Kako smo pisali, diplomu je nostrifikovao u decembru 2014, prijavio se na biro rada 2015 i već 2016. godine, odlukom tadašnjeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, primljen je, sa još pet kandidata, na poziciju sudijski pripravnik, na dvije godine.
Iako prestupnik, iza kojeg su stajala dva teška krivična djela, Kurti je nastavio da napreduje u pravosudnoj karijeri, pa ga je Jovanić, nakon dvogodišnjeg pripravničkog mandata, zaposlio za savjetnika u Privrednom sudu.
Objavili smo i da je do pozicije sudijskog pripravnika, iako sa dvije pravosnažne presude za teška krivična djela, Kurti uspio da dođe, vjerovatno zahvaljujući konkursnim uslovima, jer se ne traži izvod iz kaznene evidencije, već „uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“.
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, Kurtiju je i pri zapošljavanju u Privrednom sudu pomogao Abazović, koji je tada bio funkcioner i poslanik Pozitivne Crne Gore, pa je, preko partijskih veza, prema tvrdnjama naših izvora,
uspio da tadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i predsjedniku Privrednog suda Jovaniću sugeriše da njegov prijatelj dobije posao.
Kako kažu naši izvori, Kurti je i u Ustavnom sudu imao prijatelja, sudiju koji se potrudio da njegova ustavna žalba prođe.
Da je Artan Kurti čovjek od povjerenja Dritanu Abazoviću nedvosmisleno ukazuju i naši tekstovi iz januara ove godine, kada smo objelodanili da se tih dana, u jednom kafiću u Bloku V u Podgorici, sastao sa agentima Agencije za naciuonalnu bezbjednost Batom Milićem i Milošem Jelićem.
MRAČNE TAJNE
Na čelu ANB tada je bio proruski i srpski kadar Dejan Vukšić, a već se znalo da neće ostati na toj poziciji. Naši izvori rekli su da je Milić na tom sastanku Kurtiju predao sve podatke o službenicima Agencije i ostalih državnih organa koji su bliski Vukšiću i tada odlazećoj vladi.
– Bato Milić i ranije se sastajao sa Kurtijem, pa je iskoristio poznanstvo da prenese njegove poglede na rad Agencije, direktora Vukšića, ali i ključnih službenika Agencije. Sve je to urađeno iza leđa Vukšiću – ispričali su naši sagovornici, uz tvrdnju da je Kurti i ranije bio veza Milića i Abazovića.
Tako je Abazović preko Kurtija dobijao tajne podatke vezane za nacionalnu bezbjednost.
Aktuelni premijer nema puno povjerenje ni u novog direktora Agencije Sava Kenteru, jer on nije direktno njegov izbor, već je izabran, prije svega, zbog toga što mu zapadni partneri vjeruju.
Upravo zbog toga, Abazoviću je potrebno da direktno u Agenciji ima svog čovjeka i zbog toga je, bez obzira na to što se krše zakonske norme, insistirao da to bude Kurti.
Crnogorski premijer, kako se pokazalo u proteklih skoro dvije godine, čovjek je sa mračnim tajnama – od 21. miliona eura koje mu je neko navodno nudio da, kako je pričao, „prekroji izbornu volju građana“, do tajnovitih sastanaka sa bjelosvjetskim špijunom, sa američkim diplomatskim pasošem, Stevanom Simijanovićem, do nekih snimaka iz Sjeverne Makedonije, kojima mu je prijećeneo sa više političkih adresa… Javnost je tek sada saznala i za velike biznis kombinacije njegove porodice u Srbiji, u Beogradu, sa ljudima bliskim srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
U „Službenom listu Crne Gore“ 26. jula objavljeno je rješenje o postavljenju Kurtija za generalnog inspektora u ANB. Kaćuša KRSMANOVIĆ
Abazović u potrazi za izvorima Pobjede
Premijer Dritan Abazović opet se bavio tekstovima Pobjede. Odgovarajući na pitanje novinara, juče u Podgorici – osjeća li odgovornost zbog imenovanja Artana Kurtija za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, jer je riječ o osobi koja je dva puta osuđivana – odgovorio je da paniku za to postavljenje izazivaju oni koji su odavali podatke Pobjedi i portalu Aktuelno.
– Vrlo je jednostavno. Ti ljudi imaju ime i prezime i zbog toga je panika oko Kurtija. Nezavisno od toga što će biti epilog, Crna Gora će iskoračiti – naveo je Abazović.
Siguran je i da će Kurti dati doprinos u ANB-u, a rekao je i da bi on mogao da saopšti koje su to osobe koje su rehabilitovane u prethodnom periodu, a koje su obavljale značajne funkcije u državi.
Crnogorski premijer, od kada je ušao u „visoku politiku“, nakon izbora u avgustu 2020. godine, kada mu je dodijeljena funkcija potpredsjednika Vlade, za mandata premijera Zdravka Krivokapića, u kojoj je bio i koordinator službi bezbjednosti, konstantno se obračunava sa slobodnim medijima.
Prvo je prijetio portalima CdM i Aktuelno da će ih zatvoriti, glavnom uredniku Pobjede Drašku Đuranoviću najavljivao je mogućnost hapšenja, do teških optužbi da mediji koji ga ne podržavaju rade za mafiju…
Preporučeno
Abazović je i juče poručio mediju koji mu smeta – Gradskoj televiziji – da će ih zatvoriti, da bi se nešto kasnije oglasio njegov kabinet saopštavajući kako se premijer samo šalio.
